Djeca izostaju iz škola, a u bolnicama nema dovoljno kreveta dok nezdravi smog obavija i guši Skoplje, što je makedonskome glavnom gradu priskrbilo etiketu najzagađenije europske prijestolnice.
- To više nije ljudski - kaže Marina, majka koja je prisiljena na dvomjesečni neplaćeni dopust kako bi sa svojim šesnaestomjesečnim sinom Davidom vrijeme mogla provoditi u bolnici. Dječak je hospitaliziran zbog teške astme pogoršane toksičnim zrakom.
- Rođen je zdrav. A sad će se vjerojatno mučiti s astmom do kraja života.
David je jedno od više od stotinu djece smještene u skopskoj klinici za respiratorne bolesti. Najmlađem pacijentu tek su dva mjeseca.
Djeca i stariji najranjiviji su kad je posrijedi onečišćenje zraka, prouzročeno kombinacijom dima ogrjeva, teškom industrijom i ispušnim plinovima automobila.
Važan je faktor i geografija, pošto prsten planina oko Skoplja zadržava smog u kotlini u kojoj je grad smješten.
Prošli je tjedan dva uzastopna dana koncentracija čestica PM10 (manje od 10 mikrometara) u zraku bila četiri puta viša od dnevne preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.
Vlada je, reagirajući na takvu situaciju, na dva dana zatvorila škole. Ujedno su privremeno obustavljeni svi građevinski radovi i naplate gradskog prijevoza kako bi se stanovnici potaknuli da ne koriste osobne automobile.
No mnogi stanovnici misle da je to tek "kap u moru" koja ne utječe na rješavanje korijenskih uzroka problema koji grad more već godinama.
- Dva dana bez nastave u tri mjeseca iznimnog onečišćenja. U kojem se paralelnom svemiru to može smatrati ozbiljnom mjerom? - pita Dragi Zmijanac iz skupine za prava djece Megjashi.
- Redovito komuniciramo s bolnicama, nastavnicima i školama, a ovo je problem broj jedan u Makedoniji - naglasio je.
U međuvremenu, bolnice nemaju dovoljno kreveta za sve pacijente koji se žale na respiratorne tegobe. Situacija nije dobra. U klinici više nemamo raspoloživih kreveta - kaže Dejan Dokić, šef pulomološke i alergološke klinike u Skoplju.
'Nismo divljaci'
Ljudima probleme stvaraju i čestice PM2,5, najmanje i najopasnije među zagađivačima zraka jer mogu prodrijeti duboko u pluća, čak i u krvotok.
Podaci WHO-a pokazuju da je u Skoplju godišnja razina PM2,5 četiri puta viša od dopuštene.
Vlada najvećim krivcem za onečišćenje smatra grijanje na drva i ugljen. Kritičari tvrde da iza toga stoji posvemašnji izostanak urbanog planiranja i rašireno siromaštvo, pošto je centralno grijanje dostupno samo u bogatijim dijelovima grada.
Po podacima UN-ova Programa za razvoj (UNDP), više od trećine stanovnika u centru Skoplja grije se na drva, što je i najmanje učinkovit način grijanja i najviše zagađuje.
- Pošto se grijemo na drva, ljudi misle da ne marimo za okoliš, da smo divljaci. To nije istina. Jednostavno nemamo drugu opciju da preživimo - kaže Velko Trajčev, građevinski radnik iz predgrađa.
Trajčev je samohrani otac, udovac, koji sa 150 eura plaće brine o dvjema kćerima.
- Ne mogu si priuštiti niti da zagrijem cijelu kuću, a kamoli nešto drugo. Usto ne mogu ulagati u nešto što bi bilo prihvatljivije za okoliš. Prisiljen sam koristiti drva.
Zamjenik makedonskog ministra okoliša Jani Jani Makraduli za sve okrivljuje prethodne vlade.
- Ova vlada je naslijedila problem. I u rješavanju krećemo od nule - rekao je.
Vlada ima plan kako prepoloviti onečišćenje u iduće dvije godine. Dio plana je uvođenje plinskog grijanja u kućanstva.
Aktivisti za zaštitu okoliša upozoravaju i na industriju.
- Skoplje je grad koji ima tvornice teških metala i kemikalija doslovno u centru - rekla je Tatjana Grozdanovska.
- A tu je i stotinu malih pogona i radionica koje pale loživo ulje, gume... Ne vidimo da gradski inspektori čine bilo što po tom pitanju.