Albanski premijer Edi Rama jedan je od izrazito prozapadnih čelnika na Balkanu, bivši košarkaš i umjetnik koji je došao na vlast obećavajući nemilosrdan obračun s kriminalnim skupinama. Ipak, desetljeće kasnije, Ramini napori da ispuni to obećanje neuvjerljivi su, budući da je to nekad novo lice balkanskih progresivaca uvučeno u više skandala koji su narušili njegov imidž u zemlji i inozemstvu.
Rama je bio prisiljen braniti reforme koje su navodno osmišljene tako da idu u korist peračima novca, objasniti kako su stari vladini suradnici upleteni u istrage trgovine drogom i svoju ulogu u padu osramoćenog službenika FBI-a. "Najveća šteta je nanesena međunarodnom ugledu zemlje. Premijer je nekoć bio zvijezda međunarodnih medija", kaže Lutfi Dervishi, neovisni politički analitičar i bivši izvršni direktor Transparency Internationala u Albaniji. On navodi, kako prenosi Financial Times (FT), da se Rama dobro nosio s višestrukim krizama, uključujući pandemiju koronavirusa, "no, sada, poput bumeranga, odjednom je ponovno u središtu pozornosti zbog loših vijesti".
Moć kriminalnih mreža u Raminoj Albaniji spektakularno je razotkrivena prošlog mjeseca. Policija je tada uklonila stotine nadzornih kamera koje su instalirali kriminalci, što je bila opsežna špijunska operacija podzemlja kojom se nadziralo policiju i konkurenciju. Otkrića su kreirala neugodnu pozadinu za 58-godišnjeg Ramu, kojemu se Zapad udvarao kao srodnoj duši u toj regiji poznatoj po promjenjivoj savezničkoj odanosti.
Porijeklom iz obitelji umjetnika, Rama je započeo karijeru kao košarkaš, zatim je proveo jedno desetljeće slikajući u Parizu, da bi se onda vratio u Albaniju i ušao u politiku. U njegovom uredu još stoje košarkaška odlikovanja i njegovi vlastiti crteži na zidovima. Kao gradonačelnik Tirane u ranim 2000-ima pomogao je transformirati prijestolnicu zemlje, pretvarajući sumorne, sive stambene blokove iz komunističkog doba u ‘festival boja‘ i crteža na fasadama.
Droga, korupcija i ilegalni nadzor javnih prostora
Rama je također branio svoje napore da iskorijeni bande u glavnom gradu. "Borba protiv kriminala i trgovine ljudima bila je prioritet ove vlade", rekao je za Financial Times preko svog glasnogovornika. Ipak, njegova vlada izazvala je kontroverzu prošle godine tražeći poreznu amnestiju na povrat neprijavljenih inozemnih zarada do 2 milijuna eura, što je potez za koji kritičari tvrde da kriminalcima s visokim zaradama omogućuje da prođu glatko.
Zakon sada čeka odobrenje parlamenta, iako je prethodne verzije nacrta zakona kritizirala Europska unija, dok je Albanija kandidat za pridruživanje europskom bloku. Ramina vlada kaže da će se zakon primjenjivati samo na legalne prihode. Do toga je došlo nakon drugih skandala. Dervishi kaže da je indeks percepcije korupcije Transparency Internationala za Albaniju od 2016. godine "samo padao". "Ove sam godine imao na oku velike skandale povezane s korupcijom. Daleko sam prešao deset", rekao je.
Stariji članovi Raminih prethodnih administracija, pak, umiješani su u slučajeve povezane s drogom. Bivši ministar unutarnjih poslova Saimir Tahiri zatvoren je, pak, zbog zlouporabe položaja vezane s krijumčarskim krugovima. Oni koji brane premijera Ramu kažu da prethodni čelnici vlada nikada ne bi dopustili zatvaranje vlastitih dužnosnika. No, skandal s video nadzorom razbjesnio je obične građane, od kojih mnogi vjeruju da vlada surađuje s trgovcima drogom.
A ti krijumčari sve više šire svoj doseg. Albanske bande proširile su se s ilegalnih plantaža kanabisa u Albaniji na krijumčarenje kokaina i heroina izravno iz Latinske Amerike i Azije. Milijuni eura slili su se u Albaniju i završili u izgradnji luksuznih nekretnina duž obale Sredozemnog mora. "Svijet kriminala jača na novu razinu", rekao je bivši ministar pravosuđa Aldo Bumci, član oporbene Demokratske stranke. On upire prstom u gradnju na obali i blještave stambene tornjeve u Tirani kao odredište ilegalnog novca. "Distribucijske mreže se šire, kao i pranje novca . . . Tko si može priuštiti te stanove? Obični Albanci ne".
Navodni udari na oporbu
Blještavi životni stil gangstera u jednoj od najsiromašnijih zemalja Europe u oštrom je kontrastu s problemima običnih Albanaca, od kojih su mnogi odlučili emigrirati. Trećina građana zemlje živi u inozemstvu, emigracija u Veliku Britaniju je čak zategnula odnose s Londonom.
Ramin ugled u inozemstvu također je narušen njegovim kontaktima s osramoćenim američkim obavještajnim službenikom optuženim da je pomogao albanskom čelniku u progonu političkih suparnika. Naime, američko ministarstvo pravosuđa optužilo je u siječnju bivšeg šefa protuobavještajne službe FBI-a Charlesa McGonigala za kršenje američkih sankcija i sudjelovanje u pranju novca radeći za ruskog oligarha Olega Deripasku. Odvojena optužba fokusira se na McGonigalove neprijavljene kontakte s Ramom i tvrdi se da je obavljao plaćene usluge za Albance. McGonigal je optužen da je uzeo najmanje 225.000 dolara od albanskog obavještajnog časnika i zatim prenio informacije iz Raminog ureda američkim vlastima. Oni su zauzvrat otvorili istragu protiv lobista koji živi u SAD-u i radi za albansku oporbu.
Oporbeni vođa Sali Berisha, bivši predsjednik i premijer, tvrdio je da je njegovo vlastito stavljanje na crnu listu SAD-a 2021. rezultat Raminih navodnih kontakata s McGonigalom. Odluka SAD-a, "osam godina nakon mog odlaska s vlasti... u potpunosti se temelji na lobističkoj moći Edija Rame", rekao je Berisha za FT. Rama negira da je svoje kontakte s McGonigal koristio u takve svrhe. Istaknuo je da u slučaju McGonigal nema nikakve optužbe protiv njega i kaže da su ga "mnogi pojedinci u Albaniji, koji imaju svoje stalne probleme s pravosudnim sustavom, koristili kao žrtvenog jarca".
Glavni regionalni izaslanik američke vlade, Gabriel Escobar, rekao je da je Albanija ostala "čvrsti NATO saveznik - dobar bilateralni partner". Ramina osobnost, koju karakterizira ljubaznost, priskrbila mu je dobre veze s mnogim čelnicama, uključujući liberale i konzervativce s istoka i zapada. Nazočio je tako trećem vjenčanju Georgea Sorosa, kao i vjenčanju kćeri turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana.
Test lokalnih izbora
No, lokalni izbori u svibnju testirat će njegovu dominaciju nad albanskom politikom. Neovisni analitičar Edval Zoto kaže da Rama trpi "posljedice u smislu podrške javnosti i javnog mnijenja". Dodaje također da "trenutačno nema druge političke ponude u Albaniji", s obzirom da je oporbeni čelnik Berisha sankcioniran od strane važnih saveznika SAD-a i Velike Britanije.
Ramina Socijalistička stranka kontrolira sve lokalne vlasti, osim sjevernog grada i pokrajine Shkodër, u blizini Crne Gore. Iz tog je grada krenuo skandal s video nadzorom javnih prostora. Policija je u siječnju tražila snimke s tamošnjih kamera nakon eksplozije ispred kuće policijskog zapovjednika koji je vodio operaciju protiv uzgajivača kanabisa i lanaca krijumčara droge. Kad su lokalni gangsteri odbili surađivati, policija ih je počela hvatati. Više od 500 uređaja uklonjeno je diljem zemlje.
Rama je u to vrijeme govorio da je policijska operacija bila "pomalo poput ‘Kvake-22‘ jer nas optužuju da ne poduzimamo ništa, a onda nas optužuju i kada nešto poduzmemo". Artan Hoxha, albanski istraživački novinar, rekao je da je vidio "goleme kontrolne sobe s mnogo ekrana, gdje velike kriminalne skupine stalno motre" i to uz najmodernije tehnološke resurse. "Imali su noćni vid, sposobnost prepoznavanja lica i registarskih tablica. Takve kamere trebala bi imati samo policija. Postojale su čak i kamere u šumi za praćenje plantaža ‘trave‘".
Gradonačelnik Shkodëra, Bardh Spahia, inače član Berishine oporbene Demokratske stranke, rekao je kako je strah od kriminalaca izazvao egzodus iz tog kraja. "Ova regija ima 215.000 stanovnika, (ali) oko 6.000 godišnje ljudi ode. Tim tempom, za desetljeće i pol, pola regije će nestati". Okrivljujući "disfunkcionalne državne strukture", kaže da je skandal sa špijuniranjem, odnosno prismotrom putem kamera, "kap u moru naše kriminalom zaražene vlade". Petrit, voditelj kafića u Shkodëru, slaže se s tim. "Ono što izgleda kao korupcija, osjeća se kao korupcija i zvuči kao korupcija vjerojatno je upravo to, korupcija... Nije ni čudo da ljudi masovno odlaze", zaključio je Petrit.