WASHINGTON - Kako se u Zastupničkom domu američkog Kongresa približava za sutra popodne zakazano glasanje o Zakonu o zdravstvenoj reformi , ovdašnja atmosfera sve više podseća na play off velikog sportskog kupa. Iz trenutka u trenutak u tablice se upisuju imena onih demokrata koji su promijenili svoje mišljenje i daju glas za prolazak zakona (u petak ukupno sedam), a optimizam demokratskih lidera i Bijele kuće da će ih biti 216, koliko je potrebno da se povijesni zakon usvoji, raste.
Predsjednik Obama, za kojeg je reforma koju nije uspio ostvariti nitko prije njega postala ključno pitanje predsjedničkog mandata, još jednom je, i to za lipanj, odgodio svoj put u Indoneziju i Australiju, kako bi tijekom posljednjih metara tog zdravstvenog maratona unio još potrebne vatre. U energičnom nastupu na Sveučilištu George Mason u Fairfaxu (Virginia), koji je po atmosferi i klicanju mladih “Da, mi to možemo” podsjećao na njegovu izbornu kampanju, on je u petak rekao da si Amerika više ne može priuštiti neprovođenje reforme i da će njezino usvajanje značiti pobjedu američkog naroda protiv specijalnih interesa.
Radikalna promjena
Ako se reforma doista počne provoditi, bit će to i radikalna, iako isprva ne i previše vidljiva promjena u američkom društvu, koje se od Reaganovih reformi osamdesetih, sve više okretalo deregulativi, zakonima slobodnog tržišta i slobodi pojedinca da sam, nezaštićen od države, navodno bira sudbinu. Ova bi reforma omogućila Obami da radi i na drugim promjenama koje je najavio, onih financijskog sustava ili imigracijske politike.
Bilo bi to i ostvarenje više od stoljeća dugog sna da se svim Amerikancima osigura zdravstvena zaštita, što je u prvim godinama 20. stoljeća želio uvesti još predsjednik Theodore Roosevelt, tada još republikanac, a poslije osnivač Progresivne stranke. I što su poslije njega neuspješno pokušavali mnogi američki predsjednici, Harry Truman poslije Drugog svjetskog rata ili Bill Clinton 1993. godine.
Uz uvjeravanje jednog po jednog demokrata da glasa za reformu, koje je u subotu nastavljeno skupom svih kongresnih demokrata s Obamom u Bijeloj kući, sada je jasniji i kompliciran proceduralni manevar kojim demokrati namjeravaju stići do cilja.
Podsjetimo, Zastupnički dom usvojio je svoju verziju zakona o zdravstvu 7. studenog, a Senat svoju, različitu, 24. prosinca. Kad je trebalo usuglasiti dvije verzije, u siječnju je došlo do promjena u sustavu Senata poslije izbora republikanca iz Massachusettsa Scotta Browna, tako da u tom tijelu više nije bilo potrebnih 60 od 100 glasova u korist reforme.
Može odmah potpisati
Sada je objavljeno da će Zastupnički dom u nedjelju, bez rasprave, glasati neposrednim izjašnjavanjem za dvije stvari odjednom: verziju zakona koju je predložio Senat i istodobno za njegove amandmane u formi proračunskog poravnanja (reconciliation), koji korigiraju neslaganje sa Senatom.
Time bi se verzija Senata smatrala konačno usvojenom i Obama bi zakon mogao odmah potpisati kako bi stupio na snagu. A proces usuglašavanja između Predstavničkog doma i Senata vodio bi se potom u proceduri poravnjanja, za koju je u Senatu dovoljna samo natpolovična većina od 50 glasova. Grupa progresivnijih senatora obećava da će u okviru amandmana pokušati uvesti i jedinstveno državno zdravstveno osiguranje i druge stvari izostale iz prilično razvodnjenog zakona.
Reforma od 930 milijardi dolara
Amandmanima zakonu u petak su dodani i stavovi koji, osim zdravstva, reguliraju i promjene u studentskim kreditima, s namjerom da se uštedi oko 60 milijardi dolara u idućih deset godina, što se nije moglo izbjeći jer se reconciliation može koristiti samo ako osigurava smanjenje budžeta.
U petak je i Kongresna komisija za proračun na radost demokrata objavila kako smatra da će reforma, iako će stajati oko 930 milijardi dolara u idućih 10 godina, na drugim stranama u zdravstvu donijeti racionalizaciju, pa će konačni rezultat biti smanjenje troškova od 138 milijardi dolara u prvih deset godina i oko 1200 (ili 1,2 bilijuna) u idućem desetljeću. Reforma je važna i zbog toga što će usporiti rast udjela zdravstva u nacionalnom BDP-u, koji je već premašio 17 posto, s projekcijom da bi, zbog enormnog rasta cijene osiguranja, koje skaču po 20 do 30 posto, mogao dostići 25 posto do 2015. godine.
Republikanci i protivnici zakona, ljutiti zbog proceduralnih zavrzlama, ne vjeruju ovim brojkama i obećavaju da će se svim silama boriti protiv reforme koja, po njima, vodi zemlju u financijsku propast. Oni uz to plaše demokrate da će im izglasavanje reforme donijeti krah na jesenjim izborima. Najnovije istraživanje javnog mnjenja koje su proveli Wall Street Journal i NBC govori da 46 posto stavnovnika smatra da stanje u zdravstvu treba mijenjati, a otprilike jednako toliko, 45 posto, da ne treba.