ZAGREB - Američki predsjednik Barack Obama poručio je u srijedu u Washingtonu da bi se u slučaju ruske invazije Rusije na istočnu Ukrajinu američka vojna pomoć Ukrajini, koja je u ovom trenutku dovoljna, mogla promijeniti, prenose svjetske agencije.
"Ruska je vojska puno moćnija od ukrajinske vojske", kazao je Obama na konferenciji za novinare, ali i dodao da proruske pobunjeničke snage u Ukrajini nisu uspjele dosegnuti vojnu moć ukrajinske vojske, što američku pomoć ukrajinskim snagama čini dovoljnom.
"Eventualna ruska invazija to pretvara u sasvim drugo pitanje", poručio je Obama, odgovarajući na pitanje o razmještaju sve naprednijeg ruskog oružja duž granice s Ukrajinom i američkoj vojnoj pomoći Kijevu. "Još nismo došli do te točke", dodao je.
PUTINOV DEKRET KOJI ĆE UZDRMATI ZAPAD Potpuno zatvorio rusko tržište za europsko voće i povrće te američku hranu
Obama je to kazao nakon što je NATO u srijedu objavio kako je Rusija rasporedila 20.000 vojnika duž granice i mogla bi iskoristiti pogoršano humanitarno stanje kao izgovor za upad u Ukrajinu.
Bijela kuća objavila je da su u telefonskom razgovoru u srijedu američki potpredsjednik Joe Biden i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko "izrazili zabrinutost ruskim izjavama koje spominju ulogu ruskih mirovnih snaga u Ukrajini, s obzirom na rusko nagomilavanje vojnih snaga uz ukrajinsku granicu i stalno opskrbljivanje oružjem proruskih snaga u Ukrajini".
Obama je kazao kako će SAD na dnevnoj bazi pratiti što Ukrajina treba kako bi se obranila od separatista koji imaju podršku Moskve.
Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je, pak, u srijedu navečer u telefonskom razgovoru s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel da su vlasti u Kijevu odgovorne za ono što se događa na jugoistoku Ukrajine, priopćio je Kremlj, a službeni Berlin je objavio da je njemačka kancelarka pozvala Putina da radi na stabiliziranju stanja u Ukrajini.
Putin je upozorio da nastavak vojne operacije ukrajinske vojske na istoku zemlje dovodi do velikog broja civilnih žrtava i teškoga humanitarnog stanja.
Merkel je pozvala Putina da "iskoristi svoja utjecaj na separtiste kako bi se postigao prekid vatre i smirilo stanje", naveo je službeni Berlin u priopćenju.
To je bio prvi kontakt Merkel i Putina od odluke njemačke vlade da blokira veliki vojni projekt s Rusijom.
NOVI HLADNI RAT, KREĆE UTRKA U NAORUŽANJU: NATO od Hrvatske traži 6,5 milijardi kuna
Američki predsjednik rekao je na konferenciji za novinare u Washingtonu kako su američke i europske sankcije dovele do bijega stranog kapitala iz Rusije vrijednog 100 do 200 milijardi dolara.
Sankcije djeluju kako smo i namjeravali stavljajući veliki pritisak na rusku ekonomiju, kazao je američki predsjednik.
SAD je u srijedu, nakon što je ruski predsjednik najavio jednogodišnju zabranu uvoza poljoprivrednih prozivoda iz zemalja koje su uvele sankcije protiv Rusije, upozorio da će takva ruska odmazda jedino "povećati njezinu međunarodnu izloaciju" i pogurati inflaciju u zemlji.
"Ruski potezi u Ukrajini i sankcije koje smo uveli dodatno su oslabili ionako slabo rusko gospodarstvo", kazala je Laura Lucas Magnuson, glasnogovornica vijeća za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika.
Ona je podsjetila na upozorenje ruske narodne banke da će već ionako visoka stopa inflacije narasti nakon ruske zabrane uvoza poljoprivrednih proizvoda iz SAD-a i EU.
Predstavnik ruske Agencije za veterinarski i fitosanitarni nadzor Aleksej Aleksenko najavio je u srijedu navečer da će se zabraniti uvoz svih poljoprivrednih proizvoda iz SAD-a i uvoz svog voća i povrća iz EU. Agencija je u četvrtak prijepodne reterirala od te najave poručivši da je ono što je Aleksenko govorio bilo njegovo osobno mišljenje te da popis zabranjenih proizvoda tek treba potvrditi vlada.
Popis bi se trebao objaviti tijekom četvrtka i prema pisanju ruskog tiska zabrana će obuhvatiti oko 10 posto sadašnjeg uvoza hrane u Rusiju odnosno oko četiri milijarde dolara godišnje.
Putin rekordno popularan, Rusi se ne boje sankcija
Popularnost ruskog predsjednika Vladimira Putina dosegla je u kolovozu novu rekordnu razinu od 87 posto, najveću u zadnjih šest godina, po ispitivanju javnog mnijenja čije je rezultate u četvrtak objavio neovisni centar Levada.
Postupke svojeg predsjednika podržava 87 posto Rusa, 22 postotnih bodova više nego u siječnju. Nezadovoljnih je 13 posto prema 34 posto u siječnju.
Riječ je o najvećoj popularnosti ruskog predsjednika od gruzijskog rata 2008., kada je Putina podržavalo 88 posto građana.
Putinova popularnost veća je od 80 posto od aneksije Krima u ožujku. Gotovo nije pala ispod 60 posto od njegova dolaska na vlast 2000.
Popularnost ruskog premijera Dmitrija Medvedeva također se povećala na 71 posto, prema 48 posto u siječnju.
Uz to, 66 posto ispitanika smatra da njihova zemlja ide u dobrom smjeru (43 posto u siječnju), dok 19 posto smatra da ne ide (41 posto u siječnju).
Ispitivanja također pokazuju da se Rusi ne boje sankcija nametnutnih njihovoj zemlji.