Britanska banka Barclays, glavni sudionik u nedavnoj aferi oko namještanja referentne kamatne stope libor, uhvaćena je u još jednoj nečasnoj radnji: zaradila je oko pola milijarde funti u dvije godine spekulirajući s cijenom hrane, prije svega žitaricama i sojom. Time je došla na udar kritika da je jedna od banaka koje zarađuju na globalnoj krizi hrane. Uz američke bankarske grupacije Goldman Sachs i Morgan Stanley, Barclays je jedan najvećih globalna igrača uključenih u trgovinu sirovinama hrane.
Ove godine opet rast
Na tim aktivnostima, prema izvješću Svjetskog razvojnog pokreta, Barclays je u 2010. i 2011. godini zaradio oko 529 milijardi funti. Zahvaljujući rastu cijene kukuruza, žita i soje, u 2010. godini ta je banka inkasirala 340 milijuna funti. Iduće godine zaradila je malo manje, 189 milijuna funti, jer su cijene hrane pale. Ove godine se opet očekuje značajan rast prihoda jer cijene sirovina hrane opet rastu. Od početka lipnja, primjerice, cijena kukuruza porasla je 45 posto, a žita 30 posto.
Veći dio prihoda od spekulacija Barclays ostvaruje tako da osniva i upravlja sirovinskim fondovima koji ulažu novac mirovinskih fondova, osiguravajućih kompanija ili bogatih pojedinaca u različite poljoprivredne proizvode, a zauzvrat dobivaju naknade i provizije.
Suša kao ‘dobra prilika’
Banka tvrdi da pritom ne igra s vlastitim novcem. U posao ju je uvukao njezin glavni direktor Bob Diamond, najbolje plaćeni bankar do prošlog mjeseca, kada je zbog skandala oko manipuliranja s liborom morao podnijeti ostavku.
Dramatičan rast cijene hrane koja je, prema podacima Svjetske banke u prosjeku rasla deset posto samo u mjesec dana, nametnuo je pitanje jesu li tome krivi samo suša i slabi urod. Osobito nakon što je trgovinski div Glencore opisao globalnu krizu hrane i rast cijena kao “dobru poslovnu priliku , čime je izazvao veliki gnjev javnosti.
Preuveličavanje rizika
Rob Nash, savjetnik u Oxfamu, međunarodnoj organizaciji koja se bavi siromaštvom, kaže da tržište hrane postaje “igralište za ulagače, a ne prostor u kojem glavnu riječ vode farmeri”. Trend klađenja velikih igrača, koji preuveličavaju rizike od slabog uroda, “pretvara hranu u financijsku imovinu”. Christine Haigh, analitičarka koja stoji iza istraživanja Svjetskog razvojnog pokreta, kaže da takvim ponašanjem ulagači “riskiraju da stvore spekulativni balon i pridonesu gladi i siromaštvu milijuna siromašnih ljudi u svijetu”. Banke su prinuđene više razmišljati o etičnosti svoga poslovanja.
Njemačka banka izlazi iz špekulacija s hranom
Banke i hedge fondovi navode da spekulacije nemaju utjecaja na cijenu hrane, niti volatilnost na tržištu, a kao argument navode da za to nema dokaza. Oni samo pomažu svojim klijentima da “upravljaju rizikom”. No, već prilično narušena imidža, banke baš i ne mogu ignorirati nalaze studije koja ih povezuje sa spekulacijama oko cijene hrane. Njemačka banka Commerzbank prošlog je tjedna izvijestila da će se uzdržati od posla ulaganja u hranu i time naznačila da etičnost u poslovanju sve više dobiva na važnosti. U drugoj polovici ove godine Commerzbank očekuje manji prihod nego u prvih šest mjeseci, a kako navodi Reuters, banka je uzela 145,1 milijuna dolara i reinvestirala ih u metal i energiju. Prema podacima kanadskog lista Globe and Mail, Commerzbank nije prva njemačka banka koja napušta poljoprivredni biznis, iako ih većina i dalje ne vidi problem u ulaganju u sirovine hrane.
Bankarske špekulacije i prevare
- libor - namještanjem referentne kamatne stope banke su - i tu je glavni igrač bio Barclays - potencijalno oštetile ljude širom svijeta koji su zbog toga plaćali više kamate na kredite
- nafta - na sličan način kao Libor, sumnja se da su banke namještale i cijene nafte, a pretpostavlja se da su rastu cijena nafte pomogle i spekulacijama na tržištu
- nekretnine - američka banka Morgan Stanley prije financijske krize svojim je klijentima prodavala vrijednosnice povezane s nekretninama, a istodobno se kladila da će cijene nekretnina pasti. ( N. Š.)