BBC u posjedu skandaloznih dokumenata: Razotkriveno kako i za što Moskva koristi ugledni Interpol

Tisuće povjerljivih dokumenata koje je BBC-iju dostavio zviždač iz Interpola po prvi put razotkrivaju razmjere očite zlouporabe te međunarodne policijske organizacije od strane Rusije, a sve s ciljem progona kritičara u inozemstvu.

Podaci koje su dobili BBC World Service i francuski istraživački portal Disclose pokazuju da Rusija koristi Interpolove tjeralice kako bi zatražila uhićenje političkih protivnika, poduzetnika i novinara, tvrdeći da su isti počinili kaznena djela.

Analiza dostupnih podataka upućuje i na to da je tijekom posljednjih deset godina Interpolovo neovisno povjerenstvo za pritužbe zaprimilo više žalbi na zahtjeve iz Rusije nego iz bilo koje druge zemlje – čak tri puta više nego na drugoplasiranu Tursku. Uz to, prigovori na ruske zahtjeve rezultirali su poništavanjem većeg broja slučajeva nego kod bilo koje druge države.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Interpol je uveo dodatne provjere aktivnosti Moskve kako bi spriječio „potencijalnu zlouporabu Interpolovih kanala u ciljanju pojedinaca povezanih s ratom u Ukrajini ili izvan njega“.

No procurjeli dokumenti sugeriraju da te mjere nisu spriječile zlouporabe, a zviždač tvrdi da su neka stroža ograničenja tiho ukinuta 2025. godine.

Interpol u odgovoru BBC-iju navodi da se zahvaljujući njihovim operacijama svake godine zatvore tisuće najopasnijih kriminalaca te da organizacija ima niz mehanizama za sprječavanje zlouporaba, a koji su posljednjih godina dodatno ojačani.

Također ističu da su svjesni ozbiljnih posljedica koje zahtjevi za uhićenjem mogu imati na živote pojedinaca.

Crvena tjeralica

„Kad vas pogodi crvena tjeralica, život se potpuno mijenja“, kaže Igor Pestrikov, ruski poduzetnik čije se ime pojavljuje u procurjelim dokumentima.

Interpol sam po sebi nije globalna policijska sila, već služi kao platforma za suradnju policija iz 196 zemalja. Crvena tjeralica predstavlja zahtjev svim članicama da lociraju i uhite određenu osobu, dok je tzv. crvena difuzija sličan zahtjev, ali upućen samo pojedinim državama.

Pestrikov je otkrio da se našao na crvenoj difuziji nakon što je u lipnju 2022., četiri mjeseca nakon početka invazije na Ukrajinu, pobjegao iz Rusije i zatražio azil u Francuskoj. Kaže da se tada suočio s dvije mogućnosti: javiti se policiji i riskirati uhićenje ili se povući u ilegalu.

„Ne možete iznajmiti stan, bankovni računi vam se blokiraju“, opisuje. „To su stalni živci, neprestani strah.“ Iz sigurnosnih razloga njegova kći i bivša supruga preselile su se u drugu zemlju. „Policija vam može upasti u stan u bilo kojem trenutku… zato se osjećate kao stjerani štakor“, kaže.

Pestrikov je bio veliki dioničar u nekoliko ruskih metalurških kompanija privatiziranih devedesetih, među njima i u Solikamskom pogonu za magnezij. Uoči invazije, tvrdi, ministri su na njega vršili pritisak da prestane izvoziti i da proizvode prodaje isključivo ruskom tržištu, što bi značilo njihovu moguću upotrebu u vojnoj industriji.

„Nije stvar bila samo u tome da prodajem jeftinije i kako mi kažu. Bio je to i moralni problem. Nitko nije htio sudjelovati, pa ni posredno, u proizvodnji nečega što se koristi za ubijanje ljudi“, kaže.

Vjeruje da su njegovo odbijanje i činjenica da mu je supruga tada bila Ukrajinka doveli do nacionalizacije njegovih tvrtki i kaznenih istraga zbog navodnih financijskih zloporaba.

Nakon bijega u Francusku obratio se Interpolu, gdje mu je potvrđeno da postoji ruski zahtjev koji je prošao interne provjere. Pestrikov je potom podnio žalbu Interpolovu neovisnom nadzornom tijelu, Komisiji za kontrolu Interpolovih datoteka (CCF), tvrdeći da je riječ o politički motiviranom progonu.

Nakon gotovo dvije godine na listi traženih osoba, CCF je presudio da je njegov slučaj pretežno političke naravi. Dokumenti koje nam je pokazao navode da su ruski podaci bili „općeniti i formularni“ te da je objašnjenje navodnog kaznenog djela bilo „nedostatno“. Interpol je na koncu poništio zahtjev za njegovo uhićenje.

BBC: Prvi se put vidi situacija iza kulisa

Interpol objavljuje tek osnovne podatke o nezakonitim zahtjevima, a od 2018. više ne otkriva koje su zemlje predmet pritužbi, što otežava procjenu razmjera problema. Upravo zato procurjeli dokumenti prvi put nude znatno potpuniju sliku.

Jedan set dokumenata sadrži popis žalbi upućenih CCF-u. Iako podaci nisu potpuni, u posljednjih 11 godina Rusija je uvjerljivo na vrhu po broju pritužbi. U proteklom desetljeću najmanje 700 osoba koje je Rusija pokušala progoniti žalilo se CCF-u, a najmanje 400 njih uspjelo je poništiti tjeralice – više nego u slučaju bilo koje druge zemlje.

„Povijesno gledano, Rusija je jedan od glavnih zloupotrebljivača crvenih tjeralica“, kaže britanski odvjetnik Ben Keith, koji je zastupao brojne klijente u postupcima uklanjanja s Interpolovih lista.

Međunarodni odvjetnik Jurij Nemec slaže se da dodatni nadzor nad Rusijom nije dao rezultate. Kaže da su protivnici rata često optuživani za „uobičajena kaznena djela“ kako bi ih se ubacilo u Interpolove baze podataka. „Sustav se relativno lako može izigrati“, dodaje.

Zviždač je BBC-ju dostavio i tisuće poruka razmijenjenih između država putem Interpolova komunikacijskog sustava, koje otkrivaju manje formalne načine praćenja osoba u inozemstvu. Jedna poruka iz Moskve policiji u Abu Dhabiju objašnjava da je zahtjev za crvenu tjeralicu odbijen, ali da Rusija i dalje traži pomoć u lociranju osobe – suprotno Interpolovim pravilima.

Dokumenti otkrivaju i poruke vezane uz novinara Armena Aramjana, koji je pobjegao iz Rusije nakon osude zbog izvještavanja o prosvjedima u znak potpore Alekseju Navaljnom. Rusija je, zaobilazeći formalne procedure, od Armenije i Njemačke tražila „bilo kakve korisne informacije“ o njegovoj lokaciji.

BBC je dobio uvid i u interne Interpolove izvještaje iz 2024. i 2025. godine, u kojima visoki dužnosnici izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog „svjesne zlouporabe“ sustava od strane Rusije. Unatoč dodatnim ograničenjima, oko 90 posto ruskih zahtjeva i dalje je prolazilo početne provjere, dok je CCF poništavao gotovo polovicu slučajeva na koje su se podnosile žalbe.

Jedan izvještaj navodi da je Rusija pokušala raspisati crvene difuzije za suce i tužitelja Međunarodnog kaznenog suda nakon izdavanja uhidbenih naloga za Vladimira Putina – zahtjevi su odbijeni.

Unatoč internim upozorenjima, 2024. i 2025. raspravljalo se o ublažavanju mjera protiv Moskve, a zviždač tvrdi da su neka ograničenja doista tiho ukinuta. Interpol se, pozivajući se na stroga pravila o obradi podataka, odbio detaljnije očitovati.

Rusko ministarstvo unutarnjih poslova nije odgovorilo na upite.

Odvjetnici upozoravaju da bi države koje sustavno zloupotrebljavaju Interpol trebale biti privremeno suspendirane. U suprotnom, strahuje Pestrikov, „Rusija jednim klikom može izmisliti bilo što i zalijepiti vam bilo koji zločin – i onda vas progoniti po cijelom svijetu“.