Razočaranje brzinom dostave cjepiva od proizvođača je ono oko čega su se najbrže suglasili lideri 27 država članica Europske unije na početku videokonferencije Europskog vijeća na kojoj je covid-19 bio prva tema.
Na summitu, kojim predsjeda predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, sudjeluje i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen koju neki smatraju i odgovornom zbog ovih kašnjenja jer je Komisija bila zadužena u ime EU za sklapanje ugovora o nabavi cjepiva.
Bez obzira na kritike, uglavnom iza zatvorenih vrata, političari iz država EU barem javno i dalje brane odluku o zajedničkoj nabavi cjepiva. Iako bi neke države možda brže uspjele osigurati potrebnu količinu cjepiva za svoje građane, to bi moglo stvoriti situaciju u kojoj bi se države članice međusobno utrkivale tko će prije osigurati cjepiva.
Lideri EU zatražili su od Europske komisije nastavak pritiska na proizvođače cjepiva kako bi oni ispunili obveze iz ugovora, uključujući i one o rokovima isporuke dogovorene količine.
Osim ubrzavanja dinamike dostave cjepiva, lideri EU su razgovarali i o planovima za pomoć u povećanju proizvodnje ubuduće. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen trebala je iznijela planove o uspostavi posebne radne skupine koja će identificirati potencijalne pogone u kojima se mogu proizvoditi veće količine cjepiva. Bilo je i prijedloga o korištenju mogućnosti "izvanredne autorizacije" prema kojoj bi tvrtke koje su razvile cjepivo dale besplatno drugim tvrtkama dozvolu za proizvodnju cjepiva jer se radi o izvanrednoj situaciji. No, takva mogućnost nailazi na mnoge pravne prepreke, uključujući i pravila Svjetske trgovinske organizacije.
Ipak, u EU očekuju da će se postupak cijepljenja ubrzati na proljeće jer se očekuju i odobrenja za druge proizvođače poput Johnson & Johnsona i CureVaca.
Takozvane covid-putovnice također su bile na dnevnom redu rasprave šefova država ili vlada EU. Ideja da se osobama koje su cijepljene daju potvrde o tome, kako bi mogle slobodno putovati, postoji već nekoliko mjeseci, ali Europska komisija je tek na samom početku izrade prijedloga o standardizaciji "potvrde o cijepljenju". Međutim, kako bi se izbjegla diskriminacija onih koji se nisu cijepili, barem dok se ne osigura cjepivo za sve koji to žele, EU i dalje smatra da se takve potvrde koriste samo u medicinske svrhe, a ne kao putne isprave.
Teme oko kojih se razlikuju države EU, ali i Europska komisija, jesu i zabrana putovanja koju su uvele pojedine države članice, poput Belgije i Njemačke. Komisija je od njih tražila da takve odluke preispitaju jer nisu u skladu s načelima slobode kretanja koja je zajamčena temeljnim Ugovorima Europske unije.
Većina lidera smatra da treba zadržati stroge mjere sve dok se ne vidi veći učinak cijepljenja. Komisija i dalje ne odustaje od cilja da se u EU do ljeta cijepi 70 posto punoljetnog stanovništva, bez obzira na velika kašnjenja u isporuci cjepiva. Taj se cilj još uvijek može ostvariti ako dođe do ubrzanja proizvodnje i isporuke.