Američkim obavještajnim dužnosnicima na privatnom brifingu nekoliko tjedana prije nego što je Rusija počela agresiju na Ukrajinu postavljeno je pitanje od čega je ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski sazdan, odnosno je li sličniji britanskom premijeru Winstonu Churchillu ili afganistanskom predsjedniku Ashrafu Ghaniju?
Hoće li ostati uz narod i voditi otpor ili pobjeći iz zemlje kao potonji? Obavještajci su, prenosi AP, pogriješili, podcijenili su Zelenskog, a precijenili ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ne treba se čuditi takvoj procjeni jer je u danima prije napada Ukrajina bila razdirana sukobima Zelenskog i bivšeg predsjednika Petra Porošenka, vlasti su neprestano tvrdile da je rizik ruskog napada nizak, a nikome nije bilo razvidno kako će reagirati rusofono stanovništvo koje ne živi na istoku zemlje.
Američko zakonodavno tijelo ne pristaje na takve isprike i traži od obavještajaca da, nakon pogrešnih procjena u Afganistanu, objasne zablude u Ukrajini. Avril Haines, šefica američkih obavještajaca, zbog kritika koje su stigle na račun njezina sustava, poručila je prošli mjesec Kongresu da će Nacionalno obavještajno vijeće preispitati kako agencije procjenjuju i "volju za borbu" i "sposobnost za borbu" u državama.
Izazovni problemi
Oba su problema "izazovna za pružanje učinkovite analize i tražimo različite metodologije za ispunjavanje zadatka", rekla je direktorica Haines. Odgovor je, čini se, bio puno bliže. CNN je objavio da je obavještajna agencija State Departmenta, pandana ministarstvu vanjskih poslova, precizno procijenila razinu otpora koju će pružiti Ukrajina. Proturječila je procjenama velikih, CIA-e (Središnja obavještajna agencija) i DIA-e (Vojna obavještajna agencija), pa je zbog toga nisu uzeli u obzir. CNN navodi da je taj mali odvjetak obavještajne zajednice i 2003. godine ispravno tvrdio da u Iraku nema oružja za masovno uništenje. Ni tada ih nisu poslušali. Dužnosnik State Departmenta mirno je poručio kako procjena volje za borbu pojedinog naroda nije znanost, nego umijeće koje prkosi analizi isključivo temeljenoj na podacima.
Kritičari kažu kako bi SAD možda krenuo naoružavati Ukrajinu i prije težim oružjem da je obavještajna zajednica procijenila da ima šanse za borbu protiv ruske vojske.
"Iznenadilo nas je"
U danima koji su prethodili ratu obavještajna zajednica je kreatorima politike rekla da će Kijev vjerojatno pasti u roku od tri do četiri dana od početka ruske invazije, prenosi CNN.
Bivši su obavještajni dužnosnici, pod uvjetom anonimnosti, za AP izjavili da posao procjene sposobnosti ruske vojske, koju su američke obavještajne službe precijenile, nije bio lak jer nije sudjelovala u većoj kopnenoj bitki još od kraja 1980-ih. Izvozne aktivnosti ruske industrije naoružanja uvjerile su neke ljude da bi Moskva mogla imati više raketnih sustava i borbenih zrakoplova koji se mogu angažirati u borbenim akcijama. Time se tumači pogrešna procjena da će Rusija trenutačno zavladati ukrajinskim nebom.
Kad je riječ o korištenju kemijskog ili biološkog oružja, što je SAD spominjao kao mogućnost, sugovornici AP-a navode kako je Rusija vjerojatno odlučila da bi to izazvalo preveliko globalno protivljenje. Strahovi da će Rusija upotrijebiti val kibernetičkih napada protiv Ukrajine i saveznika dosad se nisu ostvarili. General Robert Ashley, bivši direktor Obavještajne agencije oružanih snaga, priča kako su dobro znali da u ruskoj vojsci postoji nizak moral i da su vojnici skloni korištenju droga i alkohola. "Iznenadilo nas je kako se sve to kaskadno prelilo kad su pokušali izvesti čak i najjednostavniju operaciju", rekao je Ashley.