TURNEJA BLISKIM ISTOKOM

Biden novom serijom gafova šokirao i svoj stožer i Izraelce: ‘Jedno će ime biti glavna tema cijele turneje‘

Glavni će rezultat posjeta predsjednika Bidena Izraelu biti potvrda strateškog partnerstva koje je bilo narušeno u doba Obame

Joe Biden

 Mandel Ngan/AFP

Posjet američkog predsjednika Joe Bidena Izraelu veći se dio vremena bavio pitanjem Islamske Republike Iran. A tako će nekako biti i u nastavku puta, tijekom posjeta Saudijskoj Arabiji u petak.

U četvrtak su izraelski premijer Yair Lapid i predsjednik Biden potpisali Deklaraciju iz Jeruzalema koja definira da "SAD i Izrael ponovno potvrđuju neraskidive veze i trajnu predanost SAD-a sigurnosti Izraela" (američka sigurnosna pomoć Izraelu iznosi četiri milijarde dolara). U nastavku se navodi da "Sjedinjene Države naglašavaju da je sastavni dio ovog jamstva obveza da nikada neće dopustiti Iranu da dođe u posjed nuklearnog oružja te da su spremne upotrijebiti sve elemente svoje nacionalne moći kako bi osigurale taj ishod".

Za Izrael je to važna poruka, iako demokratska američka administracija nastavlja raditi na obnavljanju sporazuma o iranskom nuklearnom programu iz kojeg je bivši američki predsjednik Donald Trump istupio 2018. godine. Nakon čega je Teheran ubrzao proizvodnju obogaćenog urana potrebnog za izradu nuklearne bombe. Pregovori su u zastoju jer iranski pregovarači, svjesni da Zapad treba povratak njihove nafte i plina, postavljaju nove uvjete.

Važna poruka

Biden je oduvijek bio "istinski prijatelj" i gorljivi pristaša Izraela i židovskog naroda, rekao je izraelski predsjednik Isaac Herzog. Sadašnji američki predsjednik prvi je put u Izrael došao 1973. godine kao senator, ovo mu je deseti službeni posjet. Premijer Lapid je nakon sastanka s predsjednikom Bidenom izjavio da su razgovarali o Saudijskoj Arabiji s kojom se nastoji oformiti "umjerena koalicija".

Lapid i Biden su telefonom razgovarali s indijskim premijerom Narendrom Modijem i Muhamedom bin Zayedom, liderom UAE što je bio prvi susret formata "I2U2". Cilj je ovog mehanizma ojačati regionalnu integraciju Izraela, pomoći Indiji da učvrsti veze (našla se u teškom položaju prema muslimanskim zemljama jer se muslimani u Indiji nalaze pod pritiskom koji graniči sa zlostavljanjem) te formirati ekonomsko-sigurnosni mehanizam prema modelu Quada u Indo-Pacifiku (članice Quada su Indija, Japan, SAD i Australija).

image

Joe Biden i Yair Lapid

Mandel Ngan/AFP

Glavni će rezultat posjeta predsjednika Bidena Izraelu biti potvrda strateškog partnerstva koje je bilo narušeno u doba administracije Baracka Obame (Biden je bio potpredsjednik) jer je tadašnji - možda i budući - izraelski premijer Benjamin Netanyahu bio protiv politika Washigtona, prije svega pregovora s Teheranom. Agencija Reuters je u rečenici sažela ciljeve Bidenove srednjoistočne turneje: "Bidenovo putovanje ima za cilj promicati regionalnu stabilnost, produbiti integraciju Izraela u regiji i suprotstaviti se iranskom utjecaju i agresiji Rusije i Kine". Izrael je u jednom trenutku ojačao veze s Narodnom Republikom Kinom, što je naišlo na burne reakcije Washingtona jer je Peking mogao doći u posjed osjetljive tehnologije. Jeruzalem je nakon toga reterirao.

Američki predsjednik ni ovaj put nije iznevjerio vjerne pratitelje njegovih gafova. U govoru nakon dolaska u Izrael Joe Biden nije mogao točno izgovoriti ime Yad Vashema, memorijalnog centra holokausta. Govoreći o holokaustu, u istoj je rečenici zamijenio riječ "užas" s riječju "čast" (honor). Bijela kuća je u objavljenom tekstu govora precizno navela pogrešku koju je Joe Biden poslije ispravio. Omaška je izazvala burne diskusije na društvenim mrežama i u medijima o mentalnim sposobnostima američkog predsjednika, koje ga prate još od predizborne kampanje 2020. godine. Iako je Biden i prije u karijeri bio poznat po govornim omaškama. Pitanje ima smisla jer se u Demokratskoj stranci raspravlja o mogućoj Bidenovoj kandidaturi za drugi mandat, što u javnosti nailazi na sve snažnije opiranje jer mu je već 79 godina. I znaci starosti ne mogu se sakriti.

Zračna luka

The Washington Post je skrenuo pozornost na Bidenovo ponašanje nakon dolaska u Izrael. Jack Sullivan, savjetnik za nacionalnu sigurnost, u zrakoplovu je rekao novinarima kako će se pokušati "reducirati kontakti i preporučIti nošenje maski". Bilo je to javljeno i uredu izraelskog premijera i Biden se toga držao na pisti zračne luke Ben Gurion nakon slijetanja. Ali nije izdržao dugo, rukovao se već s bivšim premijerima Naftalijem Bennettom i Benjaminom Netanyahuom pa se više nije mogao/htio zaustaviti te je srdačno stisnuo ruke Gite Cycowicz i Rene Quint, gospođa koje su preživjele holokaust. A one su poslije novinarima, ushićene, pričale kako im je protokol rekao da ne dotiču predsjednika. Tako je premijer Lapid ostao jedan od rijetkih s kojima se Biden nije rukovao.

Američki mediji navode kako nije isključeno da Sullivanova preporuka nije povezana s prijetnjom zaraze, nego da se taj moment samo koristi kako bi predsjednik Biden mogao u petak, u saudijskom gradu Jeddahu, izbjeći rukovanje sa saudijskim prestolonasljednikom Muhamedom bin Salmanom za kojeg su američke obavještajne službe potvrdile da je odgovoran za ubojstvo Jamala Khashoggija, prvo savjetnika saudijskog kraljevskog dvora, a zatim disidenta koji je pisao za The Washington Post. Slika rukovanja predsjednika Bidena i MBS-a imala bi negativan utjecaj na progresivno krilo Demokratske stranke, ali i na dio neopredijeljenog biračkog tijela.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2022 01:22