ZAOKRET

Biden odustao od Dubaija: Znači li to da je definitivno odustao od svoje političke ostavštine?

Bijela kuća to pravda Ukrajinom i Gazom, ali sigurno je da SAD upravo preispituje skupu i kontroverznu zelenu agendu

Joe Biden 

 Saul Loeb/AFP

Informacija da će Joe Biden "preskočiti" važan klimatski summit UN-a koji se u četvrtak održava u Dubaiju otvara pitanja oko toga koji su mogući razlozi zbog kojih se američki predsjednik neće pojaviti na skupu koji će pohoditi lideri 200-tinjak država, kralj Charles III. pa i papa Franjo. Naime, ako bi nešto moglo postati Bidenovom ostavštinom, onda je to upravo poticanje ambiciozne klimatske agende, koje je upakirano u jedan od najambicioznijih američkih fiskalnih akata svih vremena neodgovarajućeg naziva Inflation Reduction Act (IRA).

S obzirom na to da je jasno kako američki ili europski veliki zeleni planovi nemaju smisla bez planetarnog klimatskog sporazuma, bilo bi logično očekivati da je za Bidena globalno moderiranje dogovora oko klimatske agende prioritet br. 1 jer je, u protivnom, nejasno zašto kroz IRA namjerava potrošiti 738 milijardi dolara. Što se zbiva, zbog čega Biden ne putuje u Dubai? Bilo koji od mogućih razloga zašto prvi čovjek ekonomije neće doći na jedan od najvažnijih klimatskih skupova za njega nije politički povoljan.

Službeno obrazloženje Bijele kuće jest da je predsjednik zadnjih tjedana previše zauzet ratom između Izraela i Hamasa jer se posvetio kreiranju dogovora oko prekida vatre zbog izvlačenja talaca.

"Imaju rat na Bliskom istoku i rat u Ukrajini, gomilu stvari koje se događaju", rekao je prošli tjedan John Kerry, Bidenov poseban izaslanik za klimatske promjene. Kerry i njegov tim bit će u Dubaiju. Međutim…

Tri su problema vezana uz službeno američko obrazloženje. Prvo, obrazloženje se doima čudnim jer Sjedinjene Države imaju dovoljno diplomata, visokih časnika CIA-e i generala koji na sebe mogu uzeti veći dio operativnih poslova vezanih uz pritisak na Izrael i Hamas dok Biden putuje na važan summit. Drugo, ovaj summit (koji se još naziva COP28) traje dva tjedna, pa je vremenski prozor u kojem je američki predsjednik mogao naći vremena poprilično širok. Treće, s obzirom na to da su Sjedinjene Države u UN-u glasale protiv rezolucije s ciljem humanitarnog primirja između Izraela i Hamasa, vrlo je neugodno za američku diplomaciju reći kako sad američki predsjednik nema dovoljno vremena za bilo što drugo jer se mora baviti organizacijom - humanitarnog primirja.

Pri ovome treba voditi računa kako je glasnogovornica potpredsjednice Kamale Harris još prošli tjedan poručila kako ona nema bilo kakve planove za COP28, dok je početkom mjeseca Bide izjavio da su klimatske promjene "ultimativna prijetnja čovječanstvu".

Ako, dakle, govorimo o klimatskim promjenama kao "ultimativnoj prijetnji čovječanstvu", onda bi bilo logično da čovjek koji širi takve poruke stoji iza svojih riječi. Dosad je Biden pohodio klimatske konferencije UN-a (Glasgow, Egipat), a čak se i javno ispričao jer je prije njega Donald Trump zaustavljao klimatske sporazume te se izrugivao znanstvenicima zabrinutima zbog klimatskih promjena.

Na predstojeći klimatski skup u Dubaiju doći će 70.000 ljudi kako bi se dogovorilo limitiranje globalnog zatopljenja na 1,5 stupanj Celzijusa više u odnosu na temperaturu predindustrijskog doba. Planet se trenutačno zagrijao na 1,2 stupnja više pa su znanstvenici izračunali da bi emisije trebalo smanjiti 43 posto u razdoblju do 2030. godine.

Očekuje se žestoka reakcija klimatskih aktivista zbog Bidenove odluke.

Postoje i barem tri važna razloga zbog kojih je Bidenova administracija procijenila kako predsjednik ne treba putovati u Dubai.

Prvo, činjenica jest da Biden zbog izrazitih geopolitičkih tenzija s gorućim epicentrima u Ukrajini i Gazi troši puno vremena i energije na pitanja međunarodne i nacionalne sigurnosti, ali je nejasno koliko Biden postaje limitiran poznom dobi i općim zdravstvenim stanjem. Prije nekoliko dana proslavio je 81. rođendan. Ako mu je teško otići na najvažniji klimatski skup, tj. ako mu to nije prioritet, onda se otvara pitanje što je prioritet?

Drugo, američka administracija procjenjuje da je planet trenutačno puno bliži nekoj vrsti sigurnosne kataklizme nego što se čini, a ako je na stolu čak i opcija Trećeg svjetskog rata, onda se pompozni govori na klimatskim skupovima svode na prodavanje besmislenih bajki.

Treće, moguće je da su administracije velikih europskih država, pa tako i Amerika, počele shvaćati da su dijelovi velikih, vrlo ambicioznih zelenih planova bazirani na novopečenim dogmama ili nemaju odgovarajuću razradu provedbe, pa se mogu pokazati neučinkovitima, a istodobno uzrokovati ekonomske štete te posljedično socijalna i politička previranja. Svijet se treba dogovoriti oko zajedničke klimatske agende unatoč suprotstavljenim ekonomskim interesima, a otvara se sve više kontroverznih pitanja oko zelenih rješenja koja su se do jučer doimala zdravorazumskima. Pa je Biden podigao ručnu kočnicu?

Wall Street Journal upozorio je, primjerice, da je njemački ustavni sud izdigao njemačko pravilo "kočnice zaduživanja" iznad zelene agende te će vlada kancelara Olafa Scholza hitno redefinirati niz zelenih pravila. S obzirom na to da se agresivna provedba zelene agende već politički obila o glavu njemačkoj vladajućoj "semafor koaliciji", to znači da će politički puno radije redefinirati pojedine dijelove ionako kontroverzne zelene agende, nego rezati davanja za socijalnu sigurnost.

"Politička lažna igra oko net zero (klimatski cilj, op.a.) jest tvrditi da će netko drugi osim poreznih obveznika platiti račun. Nijemci otkrivaju drugačije, a politička galama je upozorenje drugim vladama. Kad bi samo SAD imao takav mehanizam za zaustavljanje zelenih besmislica poput Zakona o smanjenju inflacije", vapi WSJ.

Bidenova administracija mora biti svjesna kako su se u Inflation Reduction Actu s polovinom enormnog iznosa kladili na zaustavljanje klimatskih promjena, pri čemu su, kao i zakonodavci u EU, previdjeli niz tehnoloških, znanstvenih i poslovnih izazova, ali i onih logičnih.

Biden je zbog političke propagande, primjerice, zelenu agendu ugurao u Inflation Reduction Act, a već sad je jasno da će IRA generirati niz poskupljenja. Primjerice, očigledno je kako će se i europske i američke administracije potruditi eliminirati kinesku konkurenciju koja je glavna globalna sila koja vuče cijene električnih vozila prema dolje, dok američka i europska samo postaju skuplja, i to uz vrlo izdašne direktne ili skrivene poticaje.

"Dok zagovornici električnih vozila pokušavaju tvrditi da će električna vozila uskoro biti jeftinija od benzinskih vozila, naše novo istraživanje pokazuje da su električna vozila imala koristi od skrivenih subvencija koje ukupno iznose gotovo 50.000 dolara po električnom vozilu. Tko plaća taj račun? Vlasnici vozila na benzin, porezni obveznici i komunalni obveznici jesu… Skupi san o zelenim cijevima predsjednika Bidena nije bez ironije. Dok Bidenova administracija tvrdi da su ti drakonski mandati za električna vozila nužni za borbu protiv klimatskih promjena, široko usvajanje električnih vozila u razvijenom svijetu imalo bi zanemarive učinke na globalne emisije i klimu. Za početak, ako električna vozila mogu istisnuti sve emisije ugljika iz osobnih automobila u SAD-u, to bi smanjilo samo 20 posto emisija ugljika u SAD-u. Naši izračuni pokazuju da bi čak i kad bi SAD eliminirao sve svoje emisije ugljika do 2050., učinak na globalne temperature 2100. bio samo 0,08 stupnjeva Celzijevih", piše RealClear Wire.

U tako zbrkanoj situaciji s klimatskim agendama najvećih, EU i SAD, logično je ne otići u Dubai, pogotovo ako se tamo ne pojavi niti kineski predsjednik Xi Jinping.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. veljača 2024 04:48