Izvršna uredba

Biden opet povlači ‘trumpovski‘ potez, razlog je jasan: ‘To je jednostavno izvan njegove kontrole!‘

Joe Biden se poziva na zakon iz 1952. koji dopušta predsjedniku da zaustavi ulazak stranaca ako njihov dolazak nije u interesu zemlje

Snage reda provode vježbe zadržavanja migranata na granici

 David Peinado/Nurphoto Via Afp

Američki predsjednik Joe Biden mogao bi potpisati izvršnu uredbu kojom bi migrantima koji ilegalno uđu u Sjedinjene Američke Države zabranio podnošenje zahtjeva za azil. To bi značilo da više ne vrijedi jamstvo da svatko tko kroči na tlo SAD-a ima pravo ondje zatražiti sigurno utočište. Nekoliko ljudi upoznatih s tim prijedlogom je za The New York Times reklo da je uredba slična planu za ograničavanje migracija koji je Donald Trump osmislio tijekom svoga predsjedničkog mandata.

Administracija Joea Bidena poziva se na zakon koji datira iz 1952., a kojim se ograničava pristup američkom sustavu azila. Taj zakon dopušta predsjedniku države da "obustavi ulazak stranaca" kada se utvrdi da njihov dolazak nije u najboljem interesu zemlje. Trumpova je administracija koristila taj zakon nekoliko puta, uključujući donošenje uredbe kojom je zabranjen ulazak određenim imigrantima u SAD, uglavnom iz većinski muslimanskih zemalja, te je ograničeno podnošenje zahtjeva za azil migrantima ako su u zemlju ušli nezakonito.

"Odjeljak 212(f) Zakona o imigraciji i državljanstvu dopušta predsjedniku da obustavi ulazak nedržavljanima koji su ‘štetni za interese Sjedinjenih Američkih Država‘, ali to ne znači da može jednostavno zatvoriti granicu za sve", objasnio je za CNN Stephen Yale-Loehr, stručnjak za imigracijsko pravo.

Nova uredba mogla bi biti predstavljena već sljedeći tjedan, prije govora predsjednika Joea Bidena o stanju nacije 7. ožujka. Međutim, iz Bijele kuće naglašavaju da predsjednik još uvijek istražuje niz opcija te da konačna odluka nije donesena.

Svako značajno ograničenje kretanja tražitelja azila suočit će se s golemim pravnim i operativnim preprekama. Promjene na američko-meksičkoj granici zahtijevale bi, naime, golem novac za zapošljavanje djelatnika granične patrole i službenika za azil koji bi obrađivali zahtjeve te za proširenje objekata za privremeni smještaj migranata. Lee Gelernt, odvjetnik pri Američkoj uniji za građanske slobode, rekao je da će njegova grupa najvjerojatnije osporiti odluku o zabrani podnošenja zahtjeva za azil ako je Biden pokuša donijeti.

Bez obzira na ishod rasprave, Bidenov pokušaj obuzdavanja kaosa na južnoj američkoj granici mogao bi mu uvelike pomoći tijekom izborne godine. Bijela kuća bi, naime, mogla pretvoriti neuspjeh graničnog sporazuma u političku prednost za predsjednika. Republikanci su u više navrata koristili graničnu krizu kako bi Bidena prikazali kao predsjednika koji slabo provodi zakone. Biden bi sada mogao tvrditi da je pokušao riješiti pitanje ilegalnih migracija čak i izvršnom uredbom, ali je u tome ipak zaustavljen.

Prema anketi koju je nedavno objavio NPR, 60 posto Amerikanaca ne odobrava Bidenovo upravljanje granicama.

Biden je počeo razmatrati donošenje uredbe nakon što je postalo jasno da je zakon kojim se želi riješiti kriza na granici SAD-a i Meksika zapeo u američkom Kongresu. Inicijativa koju su u siječnju izradili zastupnici obiju stranaka ponudila je "najteže i najpoštenije" reforme za kontrolu protoka ilegalnih migranata iz Meksika. Plan bi u suštini u potpunosti zatvorio granicu ako bi je u roku od tjedan dana više od 5000 migranata dnevno pokušalo ilegalno prijeći, odnosno ako bi više od 8500 ljudi pokušalo nezakonito ući u SAD u jednom danu. U prosincu je na američko-meksičkoj granici pritvoreno rekordnih 302 tisuće ljudi, što je u prosjeku 9740 migranata dnevno. U siječnju se taj broj prepolovio. Neke od okolnosti na južnoj američkoj granici su izvan Bidenove kontrole, uključujući migraciju iz Venezuele, Haitija, Hondurasa i drugih zemalja suočenih s nestabilnošću, nasiljem i prirodnim katastrofama.

Odbacivanje prijedloga zakona o sigurnosti granica, o kojem je također ovisila pomoć Ukrajini, Izraelu i Tajvanu, potaknulo je izvršnu vlast da razmotri mogućnost usvajanja izvršne uredbe, koja ne treba dobiti potporu Kongresa. Nova Bidenova mjera mogla bi naići na žestoko protivljenje unutar progresivnog krila Demokratske stranke, koje je izrazilo zabrinutost zbog nekih reformi migracijske politike o kojima je Biden prije razmišljao. Nije, naime, prvi put da Biden razmatra donošenje ove mjere. Prošle je godine Ministarstvo domovinske sigurnosti najavilo da će donijeti novu mjeru kojom bi se omogućila deportacija onih migranata koji ilegalno prijeđu granicu, i to ne u Meksiko iz kojeg su došli, nego u državu iz koje potječu. Ta je mjera trebala vrijediti dvije godine, no skupine za ljudska prava zaprijetile su podizanjem tužbi ako se to provede u praksi.

Bijela kuća sada ističe da i dalje želi dogovor s Kongresom o sigurnosti granica. "Nikakva izvršna mjera, bez obzira na to koliko agresivna bila, ne može donijeti značajne političke reforme i dodatne resurse koje Kongres može osigurati, a koje su republikanci odbacili", rekao je za The Associated Press Angelo Fernández, glasnogovornik Bijele kuće.

Prijedlog zakona o graničnoj sigurnosti propao je kada je Donald Trump naredio senatorima svoje stranke da ga blokiraju. Dok je bio na vlasti, Trump je pokušao zatvoriti južnu granicu SAD-a za tražitelje azila koji nezakonito prelaze granicu, pozivajući se na odredbe Zakona o imigraciji. Trump je 2018. pokušao upotrijebiti odjeljak 212(f), ali ga je federalni sud blokirao u tom naumu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. travanj 2024 02:30