MILIJARDE SU U IGRI

Biden povlači očajnički potez da uspori kineski tehnološki stampedo: Moglo bi ga skupo koštati...

Ova se odluka može pokazati kao dvosjekli mač i prisiliti Kinu da pojača napore na polju razvoja umjetne inteligencije

Joe Biden/ kineski tehnološki hub

 /Photo By Jim Watson/Afp Costfoto/Ddp Usa/Profimedia

Sjedinjene Države upuštaju se u skupi i riskantni sukob s Kinom na području razvoja umjetne inteligencije, u strahu da bi kineske tvrtke pogonjene američkom tehnologijom u bliskoj budućnosti mogle ostvariti znatnu prednost na polju koje mnogi analitičari smatraju da će obilježiti gospodarstvo 21. stoljeća.

Administracija predsjednika Joea Bidena sprema se sljedeći mjesec uvesti novu regulativu kojom bi Kini ograničila, ne samo pristup najnaprednijim čipovima za razvoj umjetne inteligencije, već i tehnologiji za izradu takvih čipova, otkrio je Reuters u razgovorima s washingtonskim insajderima. Iako će takva regulativa skupo koštati američke tvrtke koje su dosad surađivale s Kinom, SAD se nada da će tim potezom dovoljno usporiti kineski razvoj tih tehnologija, do točke da će zapadne tvrtke moći održati primat.

Nova regulativa i formalno bi propisala zabrane izvoza koje je američko Ministarstvo trgovine ovaj mjesec nametnulo američkim proizvođačima čipova Nvidiji i AMD-u, te još ranije specijaliziranim tvrtkama koje proizvode strojeve i opremu za proizvodnju čipova.

Ovaj tjedan su Nvidia i AMD dobili obavijest Ministarstva trgovine koja im je "dala na znanje" da im se zabranjuje izvoz i prodaja najmodernijih čipova specijaliziranih za strojno učenje. Nvidia je dobila zabranu izvoza A100 i H100 čipova, a AMD je dobio zabranu izvoza MI100 čipova. Obje tvrtke vjeruju kako se zabrana ne odnosi na ranije generacije slabijih čipova za strojno učenje.

Sličnu su obavijest već dobili Lam Research, KLA i Applied Materials - tvrtke koje proizvode najpreciznije strojeve za proizvodnju računalnih čipova, te tvorničke sustave za upravljanje njihovom proizvodnjom i sklapanjem.

Izvoz tehnologije u Kinu samo uz izričitu dozvolu

Nova regulativa formalizirat će tu zabranu tako da se ona poopći na sve tvrtke koje bi mogle isporučiti zabranjenu tehnologiju, ne samo na one koje su dosad dobile službene obavijesti. Tim će se pravilima unaprijed zatvoriti vrata i potencijalnim konkurentima Nvidije i AMD-a na polju čipova za umjetnu inteligenciju, poput Intela i nekolicine startupa koji ciljaju na isti tržišni segment.

Pravila Ministarstva trgovine dopuštat će izvoz takvih tehnologija u Kinu samo uz izričitu izvoznu dozvolu Ministarstva, koja se vjerojatno neće dijeliti. Proširenje zabrane moglo bi obuhvatiti i druge računalne tvrtke koje se koriste zabranjenim čipovima Nvidije i AMD-a u serverima za podatkovne centre koje nude poslovnim korisnicima - ta bi se zabrana mogla odnositi na pojedine proizvode Della, Hewlett Packarda i Super Micro Computera.

Radi se o skupom udaru na neke od najvažnijih američkih tvrtki. Nvidia, koja drži gotovo cijelo tržište čipova za strojno učenje i umjetnu inteligenciju, sama je objavila kako će zbog zabrane izgubiti do 400 milijuna dolara očekivanih prihoda od prodaje tih čipova Kini.

Poseban problem je to što H100 čip još ni ne postoji - tvrtka ga tek razvija, i to upravo u Kini. No, tvrtka je pojasnila kako će joj Ministarstvo dopustiti da završi razvoj čipa, iako ga neće smjeti prodavati u Kini.

Cilj Bidenove administracije je usporiti kineski razvoj umjetne inteligencije, pogotovo u vojne svrhe, no takva odluka može se pokazati kao dvosjekli mač. Osim negativnog ekonomskog utjecaja na američke tvrtke, nova bi regulativa mogla prisiliti Kinu da pojača napore na razvoju vlastitih tehnologija, koje bi na polju strojnog učenja mogle parirati zapadnim tvrtkama.

Kinezi još uvijek kaskaju za SAD-om

Kada je SAD stavio Huawei na crnu listu 2019. godine zbog zabrinutosti oko nacionalne sigurnosti (kasnije informacije pokazale su kako je ta odluka možda bila povezana s Huaweijevim routerima koji su mogli špijunirati osjetljive američke vojne komunikacije), u Kini je krenuo novi val razvoja domaće tehnologije čipova za pametne telefone.

Kina još uvijek kaska otprilike jednu generaciju u razvoju čipova za umjetnu inteligenciju, ali posjeduje temeljna znanja, izbrušena na razvoju manje složenih čipova koji se koriste u mobitelima za, primjerice, poboljšavanje kvalitete fotografija.

Opasnost za Nvidiju je i egzodus kineskih radnika koji sada u Kini rade za američku tvrtku na razvoju te tehnologije. Ako tvrtka bude prisiljena preseliti svoj razvoj izvan Kine, što je natuknula u objavi dioničarima, svi bi se ti inženjeri lako mogli prebaciti u domaće tvrtke, koje će država financirati kako bi održala korak u razvoju čipova za strojno učenje.

No, glavni je problem koji je Washington stvorio Kini nedostatak opreme za proizvodnju visokosofisticiranih čipova. Svaka "ljevaonica" čipova, takozvani fab, gradi se godinama i košta milijarde dolara. Što je proces precizniji, što je više tranzistora moguće nagurati na manju površinu silicijskog čipa, to je oprema skuplja, teža za proizvodnju, održavanje i upravljanje procesima proizvodnje.

Kina ne posjeduje tvrtke koje bi mogle raditi strojeve za izradu tako precizne elektronike, a radi se o tek malom broju tvrtki na svijetu. Američke tvrtke drže većinu tržišta, zajedno s nizozemskim ASML-om, koji je također prestao izvoziti u Kinu, a za razvoj vlastitih kapaciteta za proizvodnju strojeva za proizvodnju visokosofisticiranih čipova Kini će trebati godine, ako ne i cijelo desetljeće. To je vrijeme koje se SAD sada nada iskoristiti kako bi dotad osigurao zapadnu premoć na tržištu umjetne inteligencije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. studeni 2022 14:25