Zakonski prijedlog "težak" 1000 milijardi dolara za obnovu američke infrastrukture prošao je ključnu prepreku u američkom Senatu i sada se, uz podršku obje stranke i nakon višemjesečnih dogovora, pregovora i rasprave, otvara prostor za njegovo daljnje slanje u proceduru i konačno donošenje.
Riječ je o planu koji bi se u retrospektivi mogao gledati kao prvi korak u Bidenovu New Dealu, planu za državnu potrošnju koji čini okosnicu politike aktualnog američkog predsjednika na domaćem planu. Prijedlog koji je u srijedu dobio zeleno svjetlo za daljnju proceduru uključuje obnovu američkih cesta, mostova, komunikacijskih vodova i druge fizičke infrastrukture, "težak" je više od 550 milijardi dolara, a demokrati ga vide kao dodatak još većem paketu za "ljudsku infrastrukturu", vrijednom 3500 milijardi dolara, kojemu se republikanci žestoko protive, a ne slažu se čak ni neki umjereni demokrati.
Još prošli tjedan republikanci su stopirali prijedlog, navodeći da mnogi detalji nisu utvrđeni. Sada jesu. Bijela kuća objavila je da će, prema prijedlogu zakona, savezna američka vlada potrošiti 110 milijardi dolara za ceste, 73 milijarde za električnu mrežu, 66 milijardi za željeznice, 65 milijardi za širenje internetske infrastrukture, 55 milijardi za čistu pitku vodu, 50 milijardi za otpornost na vremenske nepogode, 39 milijardi za javni prijevoz i 25 milijardi za aerodrome.
Srž kompromisa
Ovaj paket će se, prema riječima kongresnika, financirati iz nekoliko izvora. Najveći dio, čak 250 milijardi, bit će preusmjeren iz fondova za oporavak od pandemije. U infrastrukturu će se preusmjeriti i novac za koji je utvrđeno da je protuzakonito stečen lažnom prijavom za financijsku pomoć zbog gubitka posla u pandemiji ili koji savezne države moraju vratiti jer nije iskorišten, što donosi još 50 milijardi dolara u državnu blagajnu.
Pitanje je hoće li se za financiranje novog zakona koristiti sredstva koja su zbog pandemije namijenjena bolnicama i umirovljeničkim domovima, budući da u SAD-u opet brojke rastu.
Zakon o infrastrukturi je ključan moment za Bidenovu unutarnju politiku.
U opširnom priopćenju Joe Biden je pozdravio dogovor između stranaka kao "najznačajniju dugoročnu investiciju u našu infrastrukturu i konkurentnost u proteklih gotovo stotinu godina". Također je istaknuo kako to potvrđuje njegovu vjeru u mogućnost stranačke suradnje.
"Niti jedna strana nije dobila sve što je htjela. Ali, to je u srži kompromisa i konsenzusa koji su srce demokracije. Još nam predstoji dug put do cilja. Bit će još neslaganja i trebat će nam još kompromisa", priznao je Biden pozdravljajući dogovor.
Nestranački zakon
Demokratska stranka pristala je tako na manja sredstva za javni tranzit i projekte za čistu energiju, a otpao je i ambiciozan plan za gradnju stanica za punjenje električnih automobila, što je bilo jedno od Bidenovih obećanja. Osim toga, poljuljan je i plan o izvlačenju više novca za infrastrukturu putem povećanih dohodaka porezne uprave zahvaljujući suzbijanju lažnog prijavljivanja poreza.
Promjene zbog kojih je prijedlog prihvaćen uznemirile su poglavito progresivnu struju Demokratske stranke, koja je čak zaprijetila da neće glasati za zakon ako se ne modificira. "Koliko sam vidio, zakon će potvrditi status quo. To je zakon kao iz pedesetih, s nešto dodataka", komentirao je Peter A. DeFazio iz Oregona. "Ako tako bude, bit ću protiv."
Chuck Schumer, vođa demokratske većine, poručio je kako se nada da će u Senatu proći ne samo prijedlog za ulaganje u infrastrukturu koji se smatra zajedničkim, nestranačkim zakonom i vrijedan je 550 milijardi dolara, nego i najavljeni demokratski paket vrijedan 3500 milijardi dolara kojim bi se mijenjala pravila vezana za dječji dodatak, bolovanja, čak i imigraciju, a uveo bi promjene u zakon o oporezivanju.
Ipak, istaknuo je da prije toga očekuje još mnogo dugih noći i napornih razgovora. Naime, demokrati za ostvarenje svoje agende moraju izmanevrirati na pola podijeljenim Senatom i zadržati podršku 50 demokrata i nezavisnih zastupnika te deset republikanca.