IZBORNA REFORMA

BiH: Dodik pozdravio, a bošnjačke i građanske stranke odbacile zaključke HNS-a

Dodali su kako nikakve nove teritorijalne organizacije na tragu etničkih podjela u BiH neće biti...

Milorad Dodik

 Cropix

Političke stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom ocijenile su neprihvatljivim zaključke koje je u subotu usvojio Hrvatski narodni sabor BiH (HNS) pozivajući na dogovor o izbornoj reformi ali i na moguću reorganizaciju BiH ukoliko pregovori ne uspiju no to je pozdravio lider bosanskih Srba Milorad Dodik.

Vladajuća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) te Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH) kao i Naša stranka (NS) zaključke HNS-a označili su nekom vrstom ucjene poručivši kako se time neće dati zastrašiti.

Zaključci HNS-a koji u sebi sadrže i prijetnje teritorijalne reorganizacije te niz proizvoljnih i netočnih ocjena i tumačenja ustava i zakona, sužavaju prostor za razgovore o ustavnoj reformi i izmjenama izbornog zakonodavstva, stoji u reagiranju SDA objavljenom nakon zasijedanja HNS-a.

Dodali su kako nikakve nove teritorijalne organizacije na tragu etničkih podjela u BiH neće biti niti će SDA na to ikada pristati a posebice neće dopustiti obnovu Herceg-Bosne. kakva je postojala do 1994. godine.

"Na politiku SDA pogotovo neće utjecati prijetnje i uvrede koje na račun Bosne i Hercegovine svakodnevno izriče predsjednik Hrvatske Zoran Milanović. On se i u Hrvatskoj pita malo, a o Bosni i Hercegovini će se uvijek pitati nimalo", poručili su iz SDA ističući kako će izbora u istopadu svakako biti a HDZ BiH može odlučiti sao hoće li na njima sudjelovati ili ih bojkotirati.

I predsjednik oporbenog SDP-a Nermin Nikšić poručio je kako će jesenskih izbora svakako biti, što god o njima mislili u HNS-u jer bi sve drugo bila suspenzija demokracije.

U objavi na svom Facebook profilu Nikšić je zakljulke HNS-a opisao kao "masu proizvoljnih tvrdnji, neistina i besmislica" optužujući HNS da uporno dovodi javnost u zabludu tezama o legitimnom predstavljanju i podudarnosti "rasističkog koncepta" sa europskim vrijednostima i presudama Europskog suda za ljudska prava

Nikšićeva je teza kako svih pet presuda Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđeno postojanje diskriminacije u izbornom procesu u BiH potvrđuju potrebu uspostave koncepta koji će svakom građaninu BiH osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda BiH, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima.

Naša stranka (NS) koja se kao i SDP BiH odlučila bojkotirati pregovore o izmjenama izbornog zakona sve dok traju blokade državnih tijela vlasti što ih provode dužnosnici iz reda bosanskih Srba na stajalištu je kako zaključci HNS-a samo dodatno kompliciraju stanje u zemlji a predloženim modelima izmjena izbornog zakona samo štete interesima Hrvata u BiH jer zagovaraju "politički i teritorijalni aparthejd".

"Tražeći da glasovi Hrvata u Sarajevu, Tuzli, Zenici i u drugim mjestima ne budu jednako vrijedni glasovima Hrvata iz Mostara, Gruda, Čapljine i drugih mjesta gdje su Hrvati većina, HDZ čini da ti naši građani u političkom smislu nestanu i iz tih dijelova BiH. Inzistiranjem na legitimnim i nelegitimnim Hrvatima, HNS je prigrlio jednoumlje i odbacio sve one Hrvatice i Hrvate koji se s njima ne slažu", stoji u izjavi NS.

Za razliku od stranaka čije je sjedište u Sarajevu za vladajuću stranku u Republici Srpskoj zaključci HNS-a su sasvim prihvatljivi.

"Problem jednog naroda u BiH problem je svih i to je valjda svima jasno. Ignoriranje preglasavanja jednog naroda BiH gura u dugoročnu nestabilnost i odgovornost za to snosit će oni koji to ne žele da vide i da riješe", izjavio je u nedjelju srpski član Predsjendištva BiH Milorad Dodik, ujedno čelnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

HNS koji okuplja političke stranke s hrvatskim predznakom u BiH u subotu je na izvanrednom zasjedanju u Mostaru ocijenilo kako ne postoje uvjeti da se u listopadu izbori provedu po sadašnjem zakonu pa ih je stoga nužno odgoditi do postizanja političkog dogovora o izmjenama.

Predsjednik HNS-a Dragan Čović najavio je kako će novi krug pregovora hrvatskih i bošnjačkih političara uslijediti 22. veljače s ciljem da se približe stajališta o novom načinu biranja članova Predsjedništva BiH. Kazao je kako je model biranja zastupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH već ranije praktično dogovoren a ukoliko se sve riješi narednog tjedna moglo bi se očekivati zaključivanje konačnog sporazuma u čemu su pripravni sudjelovati i predstavnici međunarodne zajednice.

Konaković i Radončić odbacili zaključke HNS-a

Dvije bošnjačke stranke aktivno uključene u pregovore o izmjenama izbornog zakona BiH u nedjelju su se pridružile osudama zaključaka izvanrednog zasijedanja Hrvatskog narodnog sabora (HNS) uz ocjenu kako je sada "bitno sužen" prostor za nastavak hrvatsko-bošnjačkog dijaloga o tom problemu.

Stranke Narod i pravda (NiP) i Savez za bolju budućnost (SBB) čiji su lideri Elmedin Konaković i Fahrudin Radončić ranije preuzeli ulogu posrednika u pregovorima čiji su glavni akteri Stranka demokratske akcije (SDA) i HDZ BiH dijele ocjene kako HNS svojim pozivanjem na teritorijalni preustroj BiH, ne bude li dogovora o izmjenama izbornog zakona, samo dodatno komplicira stanje u zemlji.

"Zaključci Hrvatskog narodnog sabora na sjednici koja je održana 19. veljače 2022. godine pokazuju da HDZ BiH u suštini nije za postizanje dogovora već svojim nerealnim, maksimalističkim i neustavnim zahtjevima žele dodatno produbljenje političke krize", stoji u izjavi NiP-a koja svojom sadržinom zapravo podupire ocjene što su ih ranije dali SDA, SDP BiH i Naša stranka (NS).

Iz Konakovićeve stranke su ocijenili kako HNS najavom bojkota izbora planiranih za jesen, ukoliko ne bude izmjena izbornog zakona, zapravo prijeti državi na isti način na koji to čini član Predsjedništva BiH Milorad Dodik koji je srpske dužnosnike u tijelima državne vlasti nagovorio na bojkot i blokadu njihova rada sve dok se ne poništi zakon o zabranji nijekanja ratnih zločina što ga je prošle godine nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.

"To pokazuju da se, na žalost, politike Dodika i (Dragana) Čovića u mnogim segmentima prate, nadopunjuju i potpomažu. Međunarodna zajednica je jasno prozrela takve politike kao antibosanske i antiustavne i na primjeru Milorada Dodika reagirala na odgovarajući način. Ovakvim zaključcima HDZ BiH se svrstava uz politiku koja je osuđena od najviših dužnosnika Sjedinjenih Država i Europske unije", stoji u izjavi.

Iz NiP-a su poručili kako je zaključcima sabora HNS-a "sužen i faktički potpuno zatvoren" prostor dijalogu kojim bi se riješila otvorena pitanja u BiH pa tako i ono koje se odnosi na izmjene izbornog zakona.

U reagiranju iz Radončićevog SBB-a stoji kako oni neće pristati ni na kakvu uspostavu "trećih entiteta" jer to vide kao put u konačnu podjelu BiH po etničkim crtama a smatraju kako izbora u listopadu mora biti.

"U tom smislu nema mjesta političkim ultimatumima. Bitno je da postoje svi zakonski preduvjeti za organizaciju fer izbora", stajalište je SBB-a iz kojega poručuju kako je eventualni bojkot izbornog procesa i neizlazak na izbore pravo je svakog pojedinca ili skupine no opstrukcija organizacije i onemogućavanje provedbe izbora na kojima žele sudjelovati drugi politički subjekti i građani prelazi u domenu kaznene odgovornosti.

Istaknuli su kako su zagovornici tolerantnijeg pristupa koji bi omogućio da se dijalogom dođe do rješenja. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. rujan 2022 08:59