Izbori u Bosni i Hercegovini sami po sebi ne bi nimalo pomogli ovoj zemlji na putu prema stjecanju statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Problemi koji su otežavali, a često i kočili reforme u ovoj zemlji, a time i put prema EU, su ostali. Dio njih će barem privremeno riješiti odluka koju je na dan izbora nametnuo Visoki predstavnik Schmidt.
Njegove odluke su samo djelomična izborna reforma, ali dovoljna da spriječe barem u nekim institucijama preglasavanje Hrvata, a s druge strane i smanje mogućnosti blokada donošenja odluka. Time bi se ispunile i neki od uvjeta za napredak na putu prema Europskoj uniji. Ali sama činjenica da reforme nisu rezultat dogovora političkih lidera u BiH, one neće u potpunosti otvoriti put prema statusu kandidata. Da su se lideri o ovim reformama dogovorili sami, to bi pomoglo i u stvaranju pozitivnog ozračja u BiH koja bi na putu prema EU trebala usvojiti još puno puno reformi.
Iako će EU sigurno pozdraviti i podržati Schimtove odluke, jer su one očito dogovorene od strane Quinte (SAD, Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Italija), svjesna je da zemlja u kojoj netko sa strane, pa čak i kad on djeluje i u ime EU, nameće zakon, ta zemlja nije zrela za napredak prema članstvu u Europskoj uniji.
I nakon ovih izbora će podjele u BiH ostati. Izbor Komšića za člana Predsjedništva BiH, kao Hrvata, će se ponovno smatrati legalnim, ali svi su svjesni da taj izbor nema legitimitet i da je on protivan duhu ravnopravnosti naroda. Predsjedništvo BiH će i dalje biti najbolji primjer koliko su neke stvari u toj državi apsurdno. Do sada je bilo slučajeva da je formalno šef države u BiH, jer je bio red na njemu, bio Milorad Dodik, čovjek koji ne želi da BiH uopće postoji kao država. Hrvati možda budu barem djelomično zadovoljni jer će se bolje zaštititi njihova prava u Domu naroda, ali i dalje će koristiti slučaj Komšić kako bi ukazali na preglasavanje i nametanje kandidata od strane brojnijeg naroda.
Zvuči već dosadno reći da BiH “nema vremena za gubiti na putu prema EU”. Jer je ona već puno puno izgubila. Pretekle su je svi iz regije, osim Kosova koja još nije niti aplicirala za članstvo u EU. Sve druge zemlje regije imaju status kandidata i otvorene pristupne pregovore. Samo BiH nema. Nema niti pozitivno mišljenje Europske komisije, Ima jedno “uvjetno mišljenje” s 14 uvjeta koje je trebala ispuniti, a nije ispunila niti jedan.
Ne samo da je BiH ostala iza drugih u regiji nego su je sada pretekle na putu prema EU i Ukrajina i Moldavija, koje su nedavno dobile status kandidata. Istina je da je odluka o Ukrajini i Moldaviji bila politička odluka. Ali politička volja i za pomoć BiH u stjecanju statusa kandidata postoji. Problem je što ta zemlja nije sama napravila niti minimalni korak. i dok BiH kao država nije išla prema EU stotine tisuća mladih su otišli, tražeći bolje radno mjesto, bolji standard življenja. Nije BiH jedina u regiji iz koje mladi bježe, događa se to i drugima, ali je za tu zemlju taj odljev mladih puno bolniji.
Međunarodna zajednica, pogotovo Europska Unija, snosi veliku odgovornost za sadašnje stanje u BiH. Prošlo je 27 godina od završetka rata u BiH. Dakle oni koju su mlađi od 27 godina su rođeni nakon tog rata. Nitko nema pravo traćiti da se rat zaboravi. Još manje zaboraviti na genocid u Srebrenici i dopusti revizija povijesti. Međutim zbog uloge koju je imala u BiH, koja je i dalje zemlja pod svojevrsnim protektoratom, međunarodna zajednica je mogla napraviti više za tu državu. Zbog političke stabilnosti EU je dopuštala ne samo održavanje na vlasti već i jačanje onih političari koji su bili naj odgovorniji za takvo stanje u zemlji.
Koliko god mali korak bila odluka OHR-a, i taj korak može pokrenuti promjene. EU bi davanjem statusa kandidata BiH mogla dati dodatni vjetar u leđa i time pomoći u promjeni situacije i u BiH. Da li u EU ima volje za to vidjet ćemo sljedećih par tjedana.
Iako odluka Visokog Predstavnika ne rješava sve probleme Hrvata u BiH, niti ono za što se zalagala Hrvatska, treba shvatiti da je teško riješiti pitanje Hrvata savezništvom s Dodikom i Rusijom, i napadima na zemlje Quinte ili EU i NATO u kojima e Hrvatska članica.