SJEME RAZDORA

Bijes diljem EU zbog sebičnog poteza Berlina: ‘Njemačka je pokazala srednji prst Europi!‘

‘Ako se ovo nastavi, više nećemo imati ujedinjenu Europu, već hegemoniju najjačih država, s Njemačkom na prvom mjestu‘

Olaf Scholz

 Profimedia/

Dok je prije deset godina, kad se eurozona oporavljala od krize, Njemačka inzistirala na strogosti, odnosi u Europi danas su se bitno promijenili. Sad je, kako piše Politico, ostatak Europe bijesan na Njemačku zbog njezina nekontroliranog trošenja na subvencije za potrošnju energije kojim će, kako smatraju druge europske zemlje, još više zaoštriti politički eksplozivnu podjelu na bogate i siromašne. Svakako ne pomažu ni tenzije zbog činjenice da je njemačka neodgovorna ovisnost o ruskom plinu u prvom redu i dovela do energetske krize europskog bloka.

Rastu neslaganja u EU oko ogromnog njemačkog paketa subvencija najavljenog prošli tjedan za ublažavanje punog učinka energetske krize na privatne potrošače i poduzeća, vrijednog 200 milijardi eura, osobito među teškašima kao što su Italija i Francuska. U Politicu ocjenjuju da će se ove pritužbe vjerojatno rasplamsati na samitu EU u petak u Pragu, gdje će se čelnici pozabaviti pitanjem rastućih troškova energije i njihovim gospodarskim posljedicama.

"Njemačka je ovim paketom pokazala veliki srednji prst ostatku Europe. To je usijalo atmosferu u drugim zemljama", rekao je jedan dužnosnik EU kojega citira Politico.

Duboki džepovi

Duboki džepovi Njemačke, u koje ta zemlja rado poseže, sjeme su razdora koja je već ranije uzrokovalo probleme tijekom pandemije koronavirusa, kad su sve zemlje trošile milijarde za spašavanje svojih gospodarstava. Prema kritikama koje dolaze iz drugih europskih zemalja, ogromna financijska moć Njemačke omogućila je toj državi spašavanje vlastitog gospodarstva, dok su siromašnije nacije pucale po šavovima. To otvara velike podjele na jedinstvenom tržištu na kojem njemačke tvrtke imaju prednost pred konkurentima, budući da ih uvelike financira država.

U drugim državama EU naglašavaju da Njemačka sad ima teret odgovornosti da pokaže solidarnost, a ne samo da se brine o sebi, posebice zbog uloge Berlina u pomaganju Gazpromu da uspostavi dominaciju u Europi, kao i zbog toga što njemačka potraga za novim načinima opskrbe plinom diže cijene za sve ostale.

"Nijemce više brine opskrba plinom, nego cijena, ali za ostalih 26 zemalja to nije tako", rekao je talijanski ministar energetike Roberto Cingolani za televiziju RAI.

Kritizirajući njemački pristup koji ne vodi računa o ostalima, Europska komisija u ponedjeljak je pozvala zemlje da koordiniraju svoje mjere spašavanja i izbjegnu potkopavanje jedinstvenog tržišta.

"Akcije poduzete na nacionalnoj razini imaju važne učinke na druge države članice, stoga je koordinirani pristup na europskoj razini važniji nego ikad", rekao je u ponedjeljak povjerenik EU za gospodarstvo Paolo Gentiloni nakon sastanka ministara financija.

Ljut je i Draghi

Čak je i talijanski premijer u odlasku Mario Draghi Njemačkoj uputio rijetkoviđen ukor.

"Ne možemo se podijeliti prema našem fiskalnom manevarskom prostoru, potrebna nam je solidarnost", izjavio je.

Guido Crosetto, suosnivač Braće Italije, stranke za koju se očekuje da će voditi buduću talijansku vladu, napisao je na Twitteru da odluka Njemačke "koja nije dogovorena, nije podijeljena s ostalima i nije iskomunicirana, prijeti samom korijenu racionalnosti Unije".

Politico piše i da Pariz zvuči iznerviran njemačkim samostalnim potezima.

"Ključno je da očuvamo jednake uvjete na tržištu za sve države članice eurozone, kao i za sve države općenito. Ako nema konzultacija, ako nema solidarnosti, ako nema ciljane potpore poslovanju i poštovanja jednakih uvjeta, riskiramo fragmentaciju eurozone ", rekao je francuski ministar financija Bruno Le Maire.

Činjenica da se Njemačka protivi blokadi uvoza ruskog plina u cijeloj EU, kako bi se sama izborila s energetskom krizom, dolijevanje je ulja na vatru. Njemačka je sad na meti kritika brojnih europskih političara, pogotovo u svjetlu činjenica da je svojevremeno ona inzistirala na fiskalnoj odgovornosti kad se radilo na spašavanju zemalja kao što su Grčka, Portugal i Irska tijekom krize u eurozoni.

Sebična politika

Njemačka sebična politika, koja je započela sa subvencijama tijekom krize s covidom 19, sad je nastavljena i u krizi do koje je velikim dijelom dovela njemačka energetska politika ovisnosti o Rusiji. To, ocjenjuju u drugim europskim zemljama, dovodi do podrivanja ideje o zajedničkom tržištu jednakih šansi. Politico piše da se rasprava o novootkrivenoj njemačkoj rasipnosti nadvija nad nadolazećom reformom Pakta o stabilnosti i rasta EU. Pakt, koji je temelj sustava fiskalnog nadzora EU, stavljen je na led tijekom pandemije, ali Europska komisija sad je spremna nastaviti raditi na preuređenju sustava koji bi stupio na snagu 2024. godine.

Dok će kao temelj financijskog pravilnika EU ostati naputak da se zemlje moraju pridržavati javnog deficita od 3 posto bruto domaćeg proizvoda i omjera duga u BDP-u od 60 posto, budući pakt će uključivati ​​novi element fleksibilnosti koji se prije deset godina činio neprihvatljivim. Konkretno, kako piše Politico, EK predlaže ukidanje obveze za zemlje s razinom duga višom od 60 posto BDP-a da godišnje smanjuju svoj dug za jednu dvadesetinu. Države će također dobiti više vremena za smanjenje razine duga.

Tu su i najave da će se Komisija pozabaviti udarom na zajedničku ekonomiju do koje dovode njemačke odluke oko ublažavanja učinaka energetske krize na vlastito gospodarstvo. Kako navode u EK, svaka zemlja ima pravo odlučiti o svojim pravilima državne pomoći gospodarstvu, no na zajedničkom tržištu važno je uvesti "horizontalna pravila koja se mogu primijeniti na sve".

Politico piše da je, naravno, za cijelu Europu i dalje važno što se događa u Njemačkoj, budući da se radi o najvećem europskom gospodarstvu. Ali Berlin bi mogao otkriti da uživa ograničenu naklonost drugih zemalja EU u trenutku kad mnogi vjeruju da je ujedinjeni odgovor jedini način da se Europa uhvati u koštac s golemim gospodarskim izazovima koji se očekuju ove zime.

Andrea Ferrazzi, senator iz talijanske Demokratske stranke, bio je kategoričan u svojim kritikama, prenosi Politico.

"Ako se nastavi s kretanjem u ovom smjeru, više nećemo imati ujedinjenu Europu, već hegemoniju najjačih država, s Njemačkom na prvom mjestu, što bi oslabilo ne samo EU, nego i sve ostale", objavio je na Facebooku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. listopad 2022 14:51