NEZADOVOLJNI GRAĐANI

Birališta na parlamentarnim izborima u Libanonu otvorena su u nedjelju ujutro

Politički sustav te zemlje već dugo se temelji na podjeli vlasti među vjerskim zajednicama, s duboko ukorijenjenom vladajućom elitom.

Izbori u Libanonu/Ilustracija

 Fadel Itani/nurphoto/Shutterstock Editorial/Profimedia

Birališta na parlamentarnim izborima u Libanonu, prvima od ekonomskog kolapsa u zemlji, otvorena su u nedjelju ujutro. Očekuje se da će proiranski Hezbolah i njegovi saveznici zadržati većinu.

Stručnjaci smatraju da izbori neće dovesti do velikih promjena unatoč raširenom nezadovoljstvu građana korumpiranom političkom klasom koju se smatra odgovornom za tešku gospodarsku krizu i katastrofalnu nesreću u bejrutskoj luci 2020. godine.

Politički sustav te male zemlje već dugo se temelji na podjeli vlasti među vjerskim zajednicama, s duboko ukorijenjenom vladajućom elitom koja doživljava politiku kao obiteljski posao.

Po dogovoru, libanonski predsjednik je maronitski kršćanin, premijer sunit, a predsjednik parlamenta šijit.

U sadašnjem sazivu parlamenta većinu imaju šijitski Hezbolah i njegovi saveznici, uključujući kršćanski Slobodni domoljubni pokret predsjednika države Michela Aouna.

Takav sustav je spriječio pojavu građanskih političkih stranaka i predstavnika civilnog društva.

Izbori će biti prvi od protestnog pokreta mladih u listopadu 2019. protiv političke klase koju se doživljava nesposobnom, korumpiranom i odgovornom za neprekidne probleme, od redukcija struje do zbrinjavanja otpada.

Ljutnja je eksplodirala u višemjesečne ulične prosvjede, no ispuhala se kada je počela pandemija covida-19, zajedno s financijskim kolapsom koji je Svjetska banka ocijenila jednim od najgorih u suvremenom svijetu.

Bijes naroda rasplamsao se ponovno u kolovozu 2020. nakon eksplozije goleme količine amonijeva nitrata uskladištenog godinama u bejrutskoj luci, pri čemu je poginulo više od 200 ljudi, a cijele gradske četvrti su bile uništene.

Vlade koje su od tada uslijedile nisu uspjele zacrtati put izlaska iz najgore krize u zemlji od građanskog rata koji je trajao od 1975. do 1990. godine koja je donijela galopirajuću inflaciju, povećala siromaštvo i potaknula masovni egzodus stanovnika.

Ondje gdje libanonska država ne uspijeva osigurati osnovne usluge, obično uskaču tradicionalne političke vođe sa svojim desetljetnim pokroviteljskim mrežama, što je trend koji je u sadašnjoj krizi prisutan više nego ikad prije.

Kandidati kupuju glasove vaučerima za gorivo ili bonovima za hranu koje se daju obiteljima teško pogođenim financijskim kolapsom.

Idući saziv parlamenta trebao bi glasati o ključnim reformama koje MMF zahtijeva za financijsku pomoć za ublažavanje krize. Također, očekuje ga glasanja o novom predsjedniku države jer Aounu mandat istječe 31. listopada.

Zbog podjela funkcija među vjersko-političkim skupinama sastavljanje vlade nakon izbora obično traje mjesecima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2022 01:53