Stigli rezultati prvih procjena snaga uoči izbora u Srbiji, zabrinut će Vučića

Na parlamentarnim izborima u Srbiji lista studentskog pokreta osvojila bi 48,5 posto glasova, lista Srpska napredna stranka – Aleksandar Vučić 38,6 posto, a socijalisti (SPS), Vučićeva koalicijskog partnera Ivice Dačića, 3,9 posto, pokazuje procjena koju je u nedjelju objavio Biro za društvena istraživanja (BIRODI).

Model procjene BIRODI-ja temelji se na službenim rezultatima izbora od 2012. godine, kad je SNS došao na vlast, istraživanjima javnog mnijenja Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), Nove srpske političke misli (NSPM), te agencija Faktor plus i Ipsos, uz uvažavanje demografskih promjena iz baze Republičkog izbornog povjerenstva.

Procijenjeni raspon rezultata Studentske liste je od 45,9 do 51,1 posto, lista SNS – Vučić od 36,3 do 40,9 posto, a SPS-a od 3,2 do 4,6 posto, dok bi ostale oporbene liste i liste nacionalnih manjina zajedno osvojile između 7,8 i 10,2 posto glasova.

Kombiniranjem podataka korištenih za analizu procjenjuje se da bi na izbore izišlo oko 4,13 milijuna birača, uzimajući u obzir i moguće veće mobiliziranje mladih i dosadašnjih apstinenata.

Procjena i analiza nisu klasično istraživanje javnog mnijenja niti prognoza konačnog rezultata, već analitički scenarij mogućih ishoda, naglašava BIRODI.

Kao ključne faktore navode se izlaznost mladih i apstinenata, koncentracija oporbenih glasova, rezultat SPS-a i broj lista koje bi prešle izborni prag od tri posto.

Prema ranije objavljenim službenim podacima, ukupan broj stanovnika Srbije prema zadnjem popisu 2022. godine je 6.647.003, a broj registriranih birača 6.500.666. Razlika između ukupnog broja s biračkim pravom u zemlji i inozemstvu i broja registriranih birača je samo 146.337 (2,2 %), što izaziva sumnju u valjanost popisa.

Stoga je među ključnim zahtjevima oporbe da se, kao uvjet za fer i demokratske izbore, prvenstveno uredi popis birača, što je i jedna od preporuka OSCE-ova Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) srbijanskim vlastima.

Studentski pokret nastao je na valu višemjesečnih protuvladinih prosvjeda, potaknutih pogibijom 16 ljudi u padu nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru 1. studenoga 2024. godine, kojima je tražena odgovornost vlasti za koruptivne poslove, demokratizacija zemlje i rad institucija bez političkih pritisaka i utjecaja.

Studenti i oporba istaknuli su tijekom prosvjeda i zahtjev za raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora, koje je vlast više puta najavljivala. Zadnja u nizu najava bila je izjava Aleksandra Vučića 20. kolovoza da će izbori biti "18. ili 25. listopada".

Vučić je u međuvremenu, s pozicije šefa države, u gotovo svakodnevnoj izbornoj kampanji diljem Srbije, dok političke suparnike optužuje da nemaju ni ideje ni program za daljnji razvoj zemlje i poziva pristaše da ih pobijede "uvjerljivije nego ikad dosad".