Potpuno rasulo. Implozija. Kaos. A rješenja za situaciju u jednoj od najnesretnijih zemalja na svijetu neće biti lako naći.
Haiti je već dugo zemlja slučaj. Posljednjih je dana kriza u toj zemlji dosegnula vrhunac. Stanovnici tragaju za vodom. Gladno je najmanje milijun ljudi. Ulicama harače bande koje od 30 do 50 posto čine maloljetnici. Ne iznenađuje podatak da polovina djece ne ide u školu. Djevojčice su, jer ih njihove obitelji ne mogu hraniti, pod prijetnjom od prisilne udaje. Prošli je vikend UN objavio da je najmanje 15.000 ljudi zbog sveprisutnog nasilja moralo napustiti svoje domove. Hrane je sve manje, čak i na selu.
Posljednja nada za kakav-takav izlaz ugašena je prošli vikend nakon što je haićanski premijer Ariel Henry otputovao u Keniju kako bi potpisao sporazum o dolasku kenijskih policajaca u zemlju. Ideja o slanju afričkih snaga u pretežno crnačku karipsku zemlju rođena je prošle godine kada je postalo jasno da je Haiti pred pucanjem. Međutim, izrazito nepopularni premijer nije se uspio vratiti u zemlju, nije zbog napada mogao sletjeti na aerodrom, i sada je zemlja ostala i bez kakvog-takvog političkog vodstva, gotovo pa prepuštena bandama.
Šavovi zemlje, koja je 2010. doživjela jedan od najsmrtonosnijih poznatih potresa u svjetskoj povijesti, počeli su pucati prije gotovo tri godine kada je u akciji odreda plaćenika ubijen predsjednik Jovenel Moïse. Teritorij zemlje i glavnog grada nakon toga sve su više preuzimali kriminalci.
Jimmy Chérizier, poznat pod nadimkom Roštilj, jedan je od najpoznatijih vođa bandita. Prošli tjedan, nakon što je premijer Henry otputovao u Keniju, izveden je desant na najveći zatvor i iz njega su oslobođeni najgori kriminalci. Roštilj je istodobno poručio da je njegov cilj srušiti premijera i preuzeti zemlju. "Nastavljamo se boriti koliko god bude trebalo. Kako ne bi bilo kolateralnih žrtava, idućih dana držite djecu u kućama", rekao je na sazvanoj konferenciji za novinare, šaljući poruku da se premijer ne treba vraćati kući, a nisu dobrodošli ni kenijski policajci, koji bi trebali uspostaviti red i zakon na ulicama.
Chérizier je bivši policajac, trenutačno na čelu saveza bandi, a već godinama remeti funkcioniranje države, pišu strani mediji. Kada je prije dvije godine porasla cijena energeneta u zemlji, Roštilj je blokirao najveći naftni terminal u zemlji i zaradio sankcije SAD-a i Kanade.
Henry se nadao da će kenijski policajci vratiti red i zakon na haićanske ulice, ali je, umjesto da se vrati u Port-au-Prince, bio prisiljen sletjeti u Portoriko.
Osim što od samog početka nema simpatije građana, odnedavno ga ne podržava ni Washington. Iako se američka administracija žali da ne postoji druga osoba u zemlji s kojom bi mogli razgovarati o stabiliziranju situacije i rješavanju brojnih problema, Henryjeva nedavna odluka da odgodi izbore i uputi se u Keniju po pomoć nije naišla na odobravanje ni kod američke administracije, tradicionalno zainteresirane za mir na otoku.
Mira nema, i to odavno. UN je ovih dana objavio procjenu da u Haitiju, zemlji s 11,5 milijuna stanovnika, trenutačno ima 9000 policajaca. Osim što ih je premalo, loše su opremljeni, a stručnjaci predviđaju da će pod pritiskom kriminalaca teško izdržati više od tjedan ili dva.
Washington još nema rješenje za krizu. Međutim, jasno je da bi jedna od posljedica katastrofe na Haitiju mogao biti egzodus stanovnika prema ionako zakrčenoj američkoj južnoj granici.
Novi val nasilja izbio je nakon što je premijer Henry u veljači odgodio raspisivanje izbora kojih nije bilo već deset godina. I SAD je poručio da Henry mora otvoriti birališta, ali nije jasno kako bi se normalni izbori mogli održati dok je takvo sigurnosno stanje.
Sve lošija situacija smanjuje broj opcija koje na raspolaganju imaju Sjedinjene Države. Administracija Joea Bidena zasad je jasno naznačila da ne namjerava slati američke vojnike da smire nasilje. "Zatražili smo od premijera da nastavi s političkim procesom koji vodi uspostavi prijelaznog predsjedničkog vijeća i zatim izbora. Smatramo kako je nužno da to hitno učini", rekla je Linda Thomas-Greenfield, američka veleposlanica pri UN-u.
"Ili će Haiti za nas biti raj, ili će biti pakao", poručio je otprilike u isto vrijeme vođa bandi Chérizier.
Nažalost, iako je riječ o pravom prirodnom raju, Haiti je za svoje stanovnike veći dio novije povijesti bio sličniji paklu. Povijest vanjskih intervencija seže stoljećima u povijest kada se Haiti nazivao "biserom Antila". Gospodarstvo je u to doba cvjetalo na leđima zapadnoafričkih robova koji su obrađivali plodne plantaže. Robovski ustanak 1791. iznjedrio je haićansku revoluciju i doveo do neovisnog Haitija, kao druge države, nakon Sjedinjenih Američkih Država, kojoj je pošlo za rukom da se oslobodi strane kolonijalne vlasti u objema Amerikama. Međutim, Francuska i Britanija intervenirale su, a Sjedinjene Države učinile su isto u 20. stoljeću. Uslijedila su desetljeća državnih udara, diktatorske vlasti i naizmjeničnog dolaska i odlaska američkih i drugih snaga u zemlju.
"Sve u svemu, američka vojska i američki posrednici u Haitiju su u posljednjih 108 godina bili stacionirani najmanje 41 godinu, uvijek s misijom donošenja mira, političke stabilnosti i osiguranja ljudskih prava. No, u tome nikad nisu uspjeli", napisao je prošle godine američki reporter Jonathan M. Katz za Foreign Policy Magazine.
Upravo suprotno, često su zagorčali život stanovnicima. U više navrata "mirovnjaci" iz Ujedinjenih naroda optuženi su za seksualno napastovanje, a brazilski vojnici su 2005. godine optuženi za masakr. Nakon velikog potresa 2010. godine, u kojem je prema najgorim procjenama poginulo 300.000 ljudi, zemlju je pogodila kolera. Poslije se utvrdilo da su bolest donijeli pripadnici mirovnih snaga iz Nepala gdje je ona još uobičajena. U epidemiji je umrlo 10.000 ljudi. Kada je objavljeno da će na Haiti stići kenijski policajci, mnoge su organizacije upozorile da su poznati po brutalnom postupanju i izrazile svoje protivljenje.
I bande su poslale svoju poruku. Osim što su nahrupile u dva zatvora i oslobodile kažnjenike te blokirale zračnu luku i napale policijske stanice diljem zemlje, ponovno su se okomile i na glavnu luku. Opljačkale su kontejnere, a više od 20 kamiona s hranom i lijekovima zaustavile su na putu do potrebitih građana.
Kaosom u luci situacija u zemlji postaje sve očajnija. "Ako Henry ne odstupi, doći će do građanskog rata koji će završiti genocidom", upozorio je šef bandi Chérizier.