Bivši ruski predsjednik i premijer, Dmitrij Medvedev, rekao je u srijedu da će ‘uvijek‘ postojati šansa za novi sukob između njegove zemlje i Ukrajine nakon što trenutni rat završi, piše Newsweek.
Medvedev, koji je trenutačno zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije, izjavu je objavio na svom Telegram računu.
Dugogodišnji bliski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina poznat je po zapaljivim izjavama, koje često uključuju prijetnje nuklearnim oružjem. Još prošli tjedan Medvedev je upozorio da će Moskva nuklearnim projektilima pogoditi Ukrajinu ako Kijev napadne lansirne lokacije na ruskom teritoriju.
U srijedu je napisao da je ‘postojanje Ukrajine smrtno opasno za same Ukrajince.
Medvedev je naglasio da ne govori samo o trenutnom političkom režimu koji upravlja zemljom, već o ‘bilo kojem, apsolutno bilo kojem obliku Ukrajine‘.
‘Zašto? Postojanje neovisne države na povijesnim ruskim teritorijima bit će stalni izgovor za nastavak borbenih akcija‘, rekao je Medvedev. ‘Bez obzira tko je na čelu kancerogene tvorevine pod imenom Ukrajina, to neće imati utjecaj na legitimitet i pravnu održivost same ‘države‘. Stoga će vjerojatnost za novi sukob trajati neodređeno vrijeme. Gotovo uvijek. Štoviše, postoji 100-postotna šansa za novi sukob, bez obzira kakve sigurnosne papire Zapad potpiše s marionetskim režimom u Kijevu.‘
Prema Medvedevu, ova prijetnja budućeg rata ne bi prestala ni kada bi Ukrajina ušla u Europsku uniju ili NATO.
‘(Novi sukob) bi se moglo dogoditi za 10 ili 50 godina‘, rekao je.
Dodao je da su Ukrajinci ‘na kraju krajeva praktičan narod‘ koji će shvatiti da je postojanje ukrajinske državnosti ‘kobno‘ za njih.
Medvedev je rekao da će zbog toga, kada dođe do odabira ‘između vječnog rata i neizbježne smrti i života, velika većina Ukrajinaca (dobro, s izuzetkom možda minimalnog broja promrzlih nacionalista) na kraju izabrati život‘.
Bivši predsjednik je napisao da bi većina Ukrajinaca radije izabrala život u većoj verziji Rusije nego da se suoče s vječnim ratom, iako sada ‘žele smrt Rusima i mrze rusko vodstvo‘.
‘Shvatit će da je život u velikoj zajedničkoj državi, koja im se sada baš i ne sviđa, bolji od smrti. Njihove smrti i smrti njihovih voljenih. Što prije Ukrajinci to shvate, to bolje.‘
U međuvremenu je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio kako ne samo da se njegova nacija neće predati Rusiji, nego da također neće pristati ni na kakve mirovne pregovore koji uključuju dopuštanje Rusiji da zadrži bilo koji dio ukrajinskog teritorija koji je zauzela u ratu koji je Putin pokrenuo u veljači 2022.
Medvedev je ponovio i da je ukidanje ukrajinske državnosti i neovisnosti i dalje jedan od glavnih ratnih ciljeva Rusije.
Njegova izjava jedan je od mnogih nedavnih signala visokih ruskih dužnosnika, uključujući predsjednika Vladimira Putina, da Putin i Kremlj nemaju interesa za pregovore u dobroj vjeri s Ukrajinom i da Putinovi ratni ciljevi u Ukrajini ostaju nepromijenjeni.
Medvedev nije konkretno definirao što smatra povijesnim ruskim teritorijima, ali Putin je definirao povijesne ruske zemlje kao teritorij bivšeg Ruskog Carstva i Sovjetskog Saveza.
Medvedevljena izjava možda je namjerno netransparentna, budući da labavo definiran koncept ‘povijesnih ruskih teritorija‘ dopušta Kremlju da slijedi ekspanzionističke ciljeve gdje god i kad god to odluči na širokom području uključujući središnju Aziju, Kavkaz i dijelove istočne Europe.
To što je Medvedev stavio naglasak na uništenju bilo koje ukrajinske države na ovim ‘povijesnim ruskim teritorijima‘ moglo bi ukazivati na to da neki akteri u Kremlju daju prednost ekspanzionističkim ciljevima nad ranije definiranim ciljem promjene režima i ‘denacifikacije‘ Ukrajine.