- Možete li me citirati? Može, sve što kažem, rekao je na početku kraćeg predavanja grupi hrvatskih novinara u Bruxellesu Estonac Riho Terras. Glasan je, direktan, ne mari previše što će izgovoriti.
- Hoće li sve ovo što sam rekao naljutiti nekog od mojih kolega? Vjerojatno da, rekao je nakon što je završio govor.
Terras je bivši general, ne bilo kakav – od 2011. do 2018. bio je zapovjednik Estonskih obrambenih snaga da bi nakon toga vojnu karijeru zamijenio političkom i otišao u Europski parlament.
Fokus interesa i dalje mu je ostao na obrani te je od prve do zadnje minute ponavljao koliko je važno da EU ojača svoj vojni potencijal. Pa koliko koštalo - koštalo.
- Mi se suočavamo s egzistencijalnom prijetnjom. Putin želi svijet bez NATO pakta i bez Europske unije i kad-tad će to pokušati ostvariti, kaže.
Stav Europe po pitanju obrane iritirao ga je desetljećima, što uopće ne skriva.
- Znate kako je izgledao jedan sastanak u Europskoj obrambenoj agenciji na kojem sam bio sredinom 2000-ih? Doslovno sam zaspao. Da Britanac pokraj mene nije zahrkao, ne bih se ni probudio. Tada nitko nije mislio na obranu, iako smo već 2008. imali prvi poziv na buđenje, kaže.
PROČITAJTE VIŠE NATO je 2016. učinio kobnu pogrešku, ali sad imaju drugačiji plan
‘Probudio nas Trumpov dolazak‘
- Te je godine Rusija napala Gruziju, ali nitko nije trznuo. Potom je 2014. Moskva anektirala Krim, a istočna Ukrajina napadnuta je snažnim vojnim snagama. Opet to nije prodrmalo nikog. Konačno, 2022. Putin je pokrenuo puni rat na Ukrajinu i ni to nas nije trgnulo. Tek je ponovni dolazak Donalda Trumpa u Bijelu kuću napokon probudio Europu, dosad naviknutu da SAD brine o njenoj sigurnosti. Trump nam je rekao probudite se. I jesmo, ali 20 godina prekasno, kaže Terras.
Kad Rusiju ističe kao prijetnju Terras se referira i na poznati Putinov govor iz Münchena 2007., kada je ruski predsjednik oštro kritizirao globalni poredak i poručio kako širenje NATO-a prema istoku vidi kao prijetnju.
- Putin je već tada naznačio da želi anulirati proširenje NATO-a od 1999. godine nadalje, govori i dodaje kako je EU sve to vrijeme drastično rezala izdvajanja za obranu. I tako smo došli do toga da je Unija danas pacijent u komi koji treba novac da bi ga trošio na vojsku. Neke zemlje nisu vjerovale da je to potrebno, Estonija jest. Mi smo još od 2008. trošili više od 2 posto BDP-a na obranu, ali nama ni 100 posto ne bi bilo dovoljno. Mala smo zemlja, ovisna o savezima kad je obrana u pitanju i zato su nam NATO i EU ključni.
Prema njemu, situacija je u Europi sada kristalno jasna.
‘Ukrajina se bori za sve‘
- Ukrajina se bori za sve nas. Onog trenutka dok se Kijev prestane boriti, Rusija će ojačati svoju proizvodnju oružja i vojnih sposobnosti, a Europa na to mora odgovoriti. Inače će u roku od 3 do 5 godina Rusija testirati vrijedi li NATO i njegov članak 5, ili ne. To znači da Europa više nema vremena za pripremu, mi smo praktički već u minusu. Ako se želimo obraniti, već sad bismo izdvajanja za obranu trebali podići na tri do pet posto BDP-a, ovisno o državi članici. A znate koliko danas izdvajaju neke EU članice? Austrija 0,8 posto, a Irska 0,2 posto BDP-a!
PROČITAJTE VIŠE Dok svijet pleše po rubu Velikog rata, Europa nema ni metaka ni oružja
Program ReArm Europe, koji je šefica EK Ursula von der Leyen bombastično najavila u ožujku ove godine, a prilikom čega se govorilo o stotinama milijardi eura ulaganja u obranu, Terras vidi kao dobar prvi korak, ali nedovoljan.
- ReArm je samo prilika da države članice uzmu kredit i kupuju oružje, ali to ne moraju napraviti ako ne žele. Samo 15 od 27 država reklo je da su zainteresirane za to. Dakle, tu nema novog novca, samo novi krediti. I plus, ako već trošimo taj novac, trebali bismo ga trošiti mudro, a ne da kupujemo sedam različitih tenkova i 30 tipova borbenih vozila pješaštva. Trebaju nam europski programi naoružanja, ali i ulaganja u male kompanije i privatni sektor. Ukrajina nam je pokazala da neka od najboljih rješenja, ona disruptivna oružja, dolaze kao inicijativa manjih aktera, zaključio je.
Komentari
0