Opća skupština Ujedinjenih naroda trebala bi 2. svibnja razmatrati prijedlog rezolucije kojom se podsjeća na genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine i ponovo osuđuje taj zločin a očekivana rasprava o tom dokumentu izazvala je nove napetosti u odnosima između Beograda i Sarajeva ali i u samoj BiH.
Na kalendaru zasjedanja Opće skupštine UN 2. svibnja označen je kao datum u kojemu će se na dnevnom redu naći izvještaj glavnog tajnika posvećen izgradnji kulture mira odnosno "promocija kulture mira te međureligijskog i interkulturalnog dijaloga, razumijevanja i suradnje".
U okviru te točke očekuje se i rasprava o rezoluciji u povodu 29. obljetnice zločina u Srebrenici gdje su u srpnju 1995. godine pripadnici vojske i policije bosanskih Srba nakon okupacije zone pod zaštitom UN-a ubili više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Taj je masakr u nizu presuda koje su donijeli Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) kvalificiran kao genocid.
Prema dostupnim informacijama Njemačka i Ruanda države su koje su prihvatile biti sponzori rezolucije o Srebrenici koja sada postoji u formi nacrta i o njezinom se sadržaju još pregovara u diplomatskim krugovima u sjedištu UN-a.
Mediji u BiH prenijeli su radne dijelove rezolucije u kojoj se u biti podsjeća na činjenice vezane za srebrenički genocid ali i poziva na striktno poštivanje presuda međunarodnih sudova odnosno osudu pokušaja nijekanja genocida te na trajno obilježavanje 11. srpnja kao međunarodnog dana sjećanja na žrtve Srebrenice.
Misija BiH pri UN-u na čijem je čelu Zlatko Lagumdžija aktivno sudjeluje u pripremama za raspravu i donošenje rezolucije a predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović trebao bi od 17. travnja boraviti u sjedištu UN kako bi se i osobno založio kod država-članica svjetske organizacije da taj dokument podrže.
U aktivno lobiranje uključio se u memorijalni centar Srebrenica apelom predstavništvima svih međunarodnih organizacija i drugih država koje djeluju u BiH.
No sve to izazvalo je bijes i nezadovoljstvo srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika koji su 2015. zahvaljujući ruskom vetu u Vijeću sigurnosti UN uspjeli spriječiti izglasavanje slične rezolucije što ju je predložila Velika Britanija.
U znak zahvalnosti za to vlasti bosanskih Srba su pokojnom ruskom veleposlaniku pri UN-u Vitaliju Čurkinu podignuli spomenik u Istočnom Sarajevu.
Vučić je sada najavio kako će i on putovati u New York ovog mjeseca i tamo pokušati učiniti sve što može ne bi li spriječio usvajanje rezolucije iako priznaje kako su mali izgledi da u tome ovoga puta uspije jer Opća skupština odluke donosi običnom većinom. Pri tom računa prije svega na glasove iz afričkih država svjestan kako su zapadne i one sa muslimanskom većinom spremne poduprijeti rezoluciju.
Njegova je ocjena kako usvajanje rezolucije o Srebrenici predstavlja tek uvod u novi pritisak na Srbiju od koje će iz Sarajeva nakon toga tražiti ukidanje Republike Srpske a od Beograda plaćanje ratne odštete.
Vučić kao i čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik uporno niječu da je u Srebrenici počinjen genocid i zadržavaju se na kvalifikaciji "teškog zločina".
Dodik se sada posebice obrušio na Njemačku pod čijim je "tihim sankcijama" i sada kaže kako Berlin potporom rezoluciji pokušava "oprati zločinačku prošlost".
"Guranjem rezolucije o Srebrenici u Općoj skupštini UN-a bošnjački političari u BiH trajno će urušiti svaku mogućnost dogovora sa Srbima", objavio je Dodik na društvenoj mreži X uz zaključak kako zločin u Srebrenici "za Srbe nije bio genocid".