BEOGRAD - Titova biblioteka proglašena je u Srbiji kulturnim dobrom posebnog značaja, javlja Blic. Biblioteka je dio fonda Muzeja istorije Jugoslavije, nastajala je od 1940. do 1980. godine.
Čine je Titove osobne knjige, izdanja koje je dobivao kao službene poklone državnika i izaslanstava i publikacije su nabavljane za njega. Odluku o posebnom kulturnom statusu Titove knjižnice u prosincu je donijela Narodna biblioteka Srbije, pozivajući se na njezinu kulturnu, znanstvenu i povijesnu vrijednost. Osim vrijednih knjiga bilblioteka čuva i vrijedne predmete, pisma, priloge, pečate vlasništva, među ostalim i ex libris koji je prema Titovoj želji 1956. izradio slikar Đorđe Andrejević Kun.
U njoj je oko 15.000 knjiga, 11.162 naslova vrlo raznolike tematike, najviše povijesti, umjetnosti, književnosti, filozofije, religije i politike. U njoj su i stare i rijetke knjige, enciklopedije, rječnici i leksikoni, piše Blic. Posebno su vrijedne knjige s posvetama povijesnih ličnosti poput Churchilla, Nehrua, Indire Ghandi, Seku Turea, Jasera Arafata, Milovana Đilasa, Moše Pijade i drugih, takvih je 1.747 primjeraka.
Među rijetkim knjigama su djela iranskog šaha Reze Pahlavija s pozlaćenim reljefom na koricama, knjiga gravura glasovitog tipografa Simona Thomassina iz 1694. godine s dekoracijom Versaillesa, ruski rječnik iz 1789., Danica ilirska iz 1842., koju je uredio Ljudevit Gaj, Voltaireova djela, Ustav Kraljevine Jugoslavije iz 1931. te prvo izdanje Marxova Kapitala iz 1867. koje je kruna u posebnom dijelu biblioteke u kojemu se čuva marksistička literatura, a važno mjesto ima i vojna literatura.
Biblioteka je dostupna znanstvenicima za istraživanja pod istim uvjetima kao i ostala građa Muzeja istorije Jugoslavije.