NEPOŠTENA PRAKSA

Borzan pokrenula novu inicijativu: ‘Takve proizvode treba posebno označiti, sjetite se što se dogodilo u Njemačkoj‘

Potrošač često ne bude svjestan toga da je došlo do promjene količine dok proizvod ne donese kući, a tad je kasno

Biljana Borzan

 Marko Todorov/Cropix/Cropix

Proizvode kojima su proizvođači smanjili količinu, a cijenu ostavili istom, ili je čak povisili, trebalo bi posebno označavati, kako bi kupci imali potpunu informaciju o tome što kupuju. Stav je to i hrvatske eurozastupnice Biljane Borzan, koja je zatražila od Europske komisije donošenje odluke kojom bi se takvi proizvodi posebno označavali.

- Sve više građana mi se javlja oko tzv. ‘shrinkflacije‘, odnosno gotovo neprimjetnog smanjivanja pakiranja proizvoda dok cijene ostaju iste. Tako su primjerice dječje kašice pale s 200 na 180 grama, a broj tableta za perilicu posuđa smanjio se premda je vrećica iste veličine. Europska direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi zabranjuje manipulacije koje rezultiraju kupovinom nečega što ne bi kupili da smo imali cijelu informaciju.

Međutim, potrošač često ne bude svjestan toga da je došlo do promjene količine dok proizvod ne donese kući, a tad je kasno. Nije za očekivati da kupci u trgovine nose povećala i kalkulatore te bilježe kretanja gramaže. Zato je u Francuskoj jedan trgovački lanac počeo označavati takve proizvode - rekla je Borzan.

Kao primjer je navela Lipton Ice Tea, koji se smanjio s pakiranja od 1,5 na 1,25 litara, rezultirajući poskupljenjem od 40 posto. Hrana za bebe Nestle Guigoz je s 900 pala na 830 grama...

- U Njemačkoj je margarin Rama proglašen prevarom godine jer je pakiranje s 500 palo na 400 grama. Tako je zapravo poskupio za 25 posto. Zato tražim od Europske komisije smjernice kako u ovom slučaju što efikasnije primijeniti europske zakone, ali i vodič za trgovce u smjeru francuskog primjera. Također, posebno je važno strogo kontrolirati sastojke u proizvodima jer se sve češće stavljaju jeftiniji bez da se to navede na pakiranju - izjavila je Borzan.

Dodala je i kako je u Njemačkoj i Poljskoj primijećeno da "u zubnim pastama ima manje aktivnih tvari, dok se u hrani pojavljuje sve više jeftinijih suplementa, a manje skupljih prirodnih sastojaka što može imati negativne posljedice i na zdravlje".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. listopad 2024 15:12