Nevolja je kad se religijske organizacije miješaju u politička pitanja. I to je jedna u nizu prepreka koje otežavaju dijalog u BiH. Rijaset Islamske zajednice u BiH navodi da dijeli zabrinutost velikog broj članova zbog najava izmjene Izbornog zakona.
"Obaveza je svih nas upozoriti prijatelje Bosne i Hercegovine na pogubne, dugoročne posljedice ozakonjenja elemenata segregacije i aparthejda u Bosni i Hercegovini", stoji u izjavi. Koja terminima "segregacija" i "aparthejd" dovodi u pitanje racionalnost pogleda na stvarnost u BiH.
U takvom je ozračju hrvatski premijer Andrej Plenković otišao u posjet Mostaru, Čitluku, Čapljini, Stocu i Ravnom. Što svakako ima veze s nacrtom mjera koje je najavio visoki predstavnik Christian Schmidt, zbog kojih se buni Rijaset, ali povod je odluka hrvatske Vlade od četvrtka, 21. srpnja, o raspodjeli 32,5 milijuna kuna u 2022. godini za projekte i programe bosanskohercegovačkih Hrvata. Za dovršetak Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru izdvojit će se 13,5 milijuna kuna.
Dobar smjer
"Vidim da su dosta razotkrivajuće reakcije stranaka, posebno onih bošnjačkih, na inicijativu visokog predstavnika, što, po meni, dosta govori. Smjer je dobar, prilično uravnotežen, vodi računa o svim konstitutivnim narodima i građanima BiH. Što se tiče pravnog temelja, neosporno je. Što se tiče sadržaja, riječ je o dobrom i konstruktivnom usmjerenju. Vjerujem da bi jedan takav potez doveo do kvalitetnijeg funkcioniranja i formiranja predstavničkih tijela i kasnije izvršne vlasti nakon izbora u BiH", istaknuo je premijer Plenković nakon razgovora s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS).
Hrvatskoj je u interesu, dodao je Plenković, stabilna, demokratska, uključiva BiH u kojoj će Hrvati biti ravnopravni. "Na tome radimo kontinuirano i za to se zalažemo, ali i ukazujemo i partnerima u međunarodnoj zajednici", rekao je.
"Bošnjačka je strana željela status quo i djelomično uspjela da se do izbora u listopadu ne mijenja izborni zakon. Možemo razumjeti da je ovo minimalni pokušaj ispravljanja pogrešaka prema hrvatskom narodu u BiH. Ne znam što će Schmidt uraditi, ali ako je ono što smo vidjeli u prijedlogu, kada smo pregovarali o izmjenama izbornog zakona, onda je prihvatljivo", izjavio je nakon sastanka Čović.
Istodobno, stranke bošnjačkog i građanskog predznaka nastavljaju se snažno protiviti najavljenoj reformi koju planira provesti visoki predstavnik, a koja se primarno odnosi na izbor zastupnika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
Izetbegović protiv
Kako je objavio N1 BiH, "jedino kantoni gdje jedan konstitutivni narod čini preko tri posto ukupne populacije tog konstitutivnog naroda u cijeloj Federaciji BiH birat će delegate tog konstitutivnog naroda u Dom naroda F BiH". Što odgovara zahtjevu hrvatskih stranaka koje su pregovarale o promjene izbornog zakona. Istodobno, pojednostavljuje se definicija vitalnih nacionalnih interesa na koje se će moći pozivati samo po pitanjima koja su navedena u Ustavu. Što odgovara zahtjevu bošnjačkih stranaka.
Bakir Izetbegović, čelnik bošnjačke stranke SDA, izjavio je kako ne vjeruje da će Christian Schmidt nametnuti izmjene izbornog zakona u BiH bez konzultacija s parlamentom i parlamentarnim strankama. Izetbegović smatra da bi Schmidt time ugrozio svoj autoritet, "koji nam je potreban". Bivši visoki predstavnik Valentin Inzko ni s kim se nije konzultirao kad je donio zakon o zabrani negiranja genocida prije godinu dana. Tada su se tome snažno protivili iz Republike Srpske.