PRVI U SVIJETU

Brazil povukao dosad neviđen potez: ‘Dosta je tih ovisnosti!‘

Osim napuštanja fosilnih goriva, dokument donosi i plan kako istovremeno razvijati gospodarstvo i smanjivati siromaštvo
 -/Afp
Osim napuštanja fosilnih goriva, dokument donosi i plan kako istovremeno razvijati gospodarstvo i smanjivati siromaštvo

Prekidanje ovisnosti o fosilnim gorivima stvar je odluke jer tehnologija potrebna za to već postoji i sve bi zemlje trebale početi poduzimati akcije u tom smjeru, poručila je vlada Brazila uoči novog svjetskog klimatskog summita. No ta južnoamerička zemlja nije stala samo na savjetima, već je predstavila prvi svjetski, i to vrlo konkretan, plan za postupno napuštanje ugljena, nafte i plina te trasirala put kojim bi države trebale ići kako bi prešle na energetske sustave koji se ne temelje na fosilnim gorivima, istovremeno razvijajući gospodarstvo i smanjujući siromaštvo.

Predsjednik COP30 André Corrêa do Lago objasnio je da je cilj novih planova preusmjeriti klimatske konferencije s dugotrajnih pregovora o međunarodnim sporazumima na provedbu već dogovorenih ciljeva. Prema njegovim riječima, u provedbu bi se trebala uključiti ministarstva financija, prometa, energetike i infrastrukture.

image

André Corrêa do Lago

Pablo Porciuncula/Afp

Dva brazilska dokumenta obuhvaćaju postupno napuštanje fosilnih goriva i zaustavljanje krčenja šuma. Njihova izrada dogovorena je nakon što su na prošlogodišnjem COP30 u Belému izbili sporovi oko uključivanja konkretnih obveza o napuštanju fosilnih goriva u završne zaključke konferencije, piše Guardian.

Za razliku od nacionalnih planova koje su nakon konferencije u kolumbijskoj Santa Marti u travnju počele izrađivati pojedine države, brazilska mapa puta nije obvezujuća. Državama ostavlja da same procijene vlastitu ovisnost o fosilnim gorivima i odaberu mjere za njezino smanjivanje. U inicijativi iz Santa Marte sudjeluje gotovo 60 zemalja, a vlastite planove već su izradile, među ostalima, Njemačka, Francuska i Nizozemska.

Među preporučenim mjerama su smanjivanje državnih subvencija za fosilna goriva, ubrzavanje izgradnje kapaciteta za proizvodnju obnovljive energije te hitno zaustavljanje spaljivanja i ispuštanja plina tijekom vađenja nafte i plina. Posebno se ističe metan, staklenički plin čiji je učinak zagrijavanja u razdoblju od 20 godina oko 80 puta snažniji od učinka ugljikova dioksida.

image
Cor Laffra/alamy/profimedia/Cor Laffra/alamy/profimedia

Drugi dio plana odnosi se na zaštitu tropskih šuma, uključujući Amazonu, prašume Konga i šumska područja jugoistočne Azije. Prema procjenama UN-a navedenima u dokumentu, za njihovu će zaštitu do 2030. biti potrebno oko 300 milijardi dolara godišnje, a do 2050. čak 500 milijardi. Trenutačno je dostupno tek oko 85 milijardi dolara godišnje.

Brazil je na COP30 pokrenuo i fond Tropical Forest Forever Facility, namijenjen očuvanju tropskih šuma, koji je dosad prikupio oko sedam milijardi dolara, uključujući zajam Ujedinjenog Kraljevstva od 400 milijuna funti.

Plan upozorava i na nedostatak kontrole trgovine proizvodima koji potječu s područja iskrčenih šuma. Kao primjer navodi se Indonezija, gdje su posljednjih mjeseci zabilježeni razorni požari koji su uništili velika šumska područja i staništa divljih životinja, a opožarena bi područja mogla biti pretvorena u plantaže palmina ulja. Organizacije civilnog društva tužile su indonezijske vlasti zbog, kako tvrde, grubog nemara u suočavanju s požarima.

image
Nelson Almeida/Afp

Predstavljanje planova dolazi nakon što je brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva osvojio četvrti predsjednički mandat. Tijekom njegova posljednjeg četverogodišnjeg mandata krčenje šuma u Brazilu smanjeno je za oko 70 posto. Njegov poraženi protukandidat Flávio Bolsonaro, sin bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara, zagovarao je povratak politici intenzivnog iskorištavanja amazonske prašume.

image

Amazonska prašuma

Pablo Porciuncula/Afp

Ipak, stručnjaci upozoravaju da brazilskom planu nedostaju konkretni ciljevi i rokovi za provedbu. Joeri Rogelj, profesor klimatske znanosti i politike na londonskom Imperial Collegeu, ocijenio je da dokumenti predstavljaju korak naprijed, ali ne određuju potreban tempo promjena ni ključne međurokove.

„Zbog toga ostaje mnogo nejasnoća o tome što je potrebno učiniti kako bi se ostvario krajnji cilj Pariškog sporazuma – ograničavanje globalnog zatopljenja na znatno ispod dva stupnja Celzija, a po mogućnosti na 1,5 stupnjeva”, upozorio je.

Sljedeća klimatska konferencija COP31 održat će se ovog mjeseca u Antalyji u Turskoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. studeni 2026 08:49