Birališta u Brazilu otvorena su u nedjelju za izbore na kojima se očekuje da će Brazilci, umorni od raširene korupcije i porasta kriminala, za predsjednika izabrati bivšeg vojnog satnika, političara Jaira Bolsonara, koji bi mogao tu četvrtu najveću demokraciju na svijetu okrenuti udesno.
Bolsonarovu brzom rastu popularnosti pomogao je i pad ljevičarske Radničke stranke (PT) koja je vladala Brazilom 13 od posljednjih 15 godina i koja je zbačena prije dvije godine u vrijeme snažne recesije i jednog od najvećih korupcijskih skandala na svijetu.
Istraga naziva "Car Wash", započeta 2014., dovela je do progona velikog broja istaknutih poslovnih ljudi i političara, uključujući bivšeg predsjednika Luiza Inacia Lulu da Silvu i bivšu predsjednicu Dilmu Rousseff, oboje iz redova PT-a.
Deltan Dallagnol, voditelj te istrage, za CBS je istaknuo kako je taj skandal "puno veći od Watergatea", a da je iznos isplaćenog mita veći od 2 milijarde dolara.
Umjesto Lule, osnivača PT-a koji je sad u zatvoru, s Bolsonarom se u drugom krugu predsjedničkih izbora bori Fernando Haddad, bivši gradonačelnik Sao Paola libanonskog podrijetla. Brazilska birališta otvorena su u 8 sati po lokalnom, odnosno u 12 sati po hrvatskom vremenu.
Haddad se od prvog kruga održanog prije tri tjedna nije uspio približiti Bolsonaru u ispitivanjima javnog mišljenja, no posljednje ankete objavljene u subotu pokazuju rast njegove popularnosti, čemu su pomogle i vodeće pravosudne ličnosti u brazilskoj borbi protiv korupcije koje su mu javno dale podršku.
Haddad je smanjio Bolsonarovo vodstvo s 12 na 8 posto u posljednjih 5 dana, objavila je agencija Ibope koja mu je dala 46 posto podrške u odnosu na Bolsonarovih 54 posto. Istraživanje agencije Datafolha, objavljeno kasno u subotu, pokazalo je da Bolsonaro ima 55 posto, a Haddad 45 posto.
Bivši gradonačelnik najvećeg brazilskog grada nije uspio dobiti podršku Cira Gomesa, kandidata lijevog centra koji je završio treći u prvom krugu. Podrška Haddadu tog bivšeg guvernera sjeveroistočne savezne države Ceara dala bi mu veliki poticaj u toj najsiromašnijoj brazilskoj regiji.
No Haddada je podržao Rodrigo Janot, bivši brazilski glavni tužitelj pod kojim je trajala istraga o korupciji. Podršku mu je dao i Joaquim Barbosa, sudac koji je pritvorio nekoliko čelnika PT-a zbog korupcije.
Ti istupi udarac su za Bolsonarovu kampanju koja bivšeg vojnika želi pozicionirati kao jedinog borca protiv korupcije.
- Mislim da smo na rubu procesa koji bi našu demokraciju gurnuo izvan njezinih granica - istaknuo je Janot za Reuters.
Mnogi Brazilci strahuju da bi Bolsonaro, koji pozitivno gleda na brazilsku vojnu diktaturu koja je trajala između 1964. i 1985., kao predsjednik ograničavao ljudska prava, građanske slobode i slobodu govora.
Taj 63-godišnji bivši zastupnik u kongresu obećao je borbu protiv kriminala u brazilskim gradovima i ruralnim područjima te jačanje autonomije policije pri borbi s naoružanim kriminalcima. Najavio je i ublažavanje zakona o kontroli oružja kako bi se Brazilci lakše štitili.
Prema pisanju The New York Timesa, prošle godine je u Brazilu ubijeno gotovo 64.000 ljudi.
- Ovo nisu samo izbori. Imamo samo dvije opcije - okrenuti se prema desno ili prema lijevo, a svi znamo gdje nas je ljevica odvela u posljednjih 13 godina s PT-om - poručio je Bolsonaro u svom posljednjem video obraćanju u subotu navečer.
- Želimo slobodan Brazil - zaključio je.
Tržišta sretna
Investitori su ohrabreni Bolsonarovim izborom Paula Guedesa, ekonomista i investicijskog bankara, kao svog ekonomskog gurua i vjerojatnog ministra financija. Guedes je školovan na sveučilištu u Chicagu, poznatom uporištu snažnih zagovornika slobodnog tržišta.
Najpolariziraniji brazilski izbori od 1985. i gotovo kobni napad nožem na Bolsonara prije mjesec dana uzrokovali su turbulencije na tržištima, no brazilska valuta je posljednjih 30 dana ojačala za 9,7 posto u odnosu na dolar s jačanjem šansi Bolsonara za pobjedu.
Guedes je sklon privatiziranju državnih tvrtki, uključujući udjele u naftnoj kompaniji Petrobras i elektrodistribucijski Eletrobras. Njegove ideje o slobodi tržišta u sukobu su sa stavovima skupine umirovljenih vojnih generala koji pomažu Bolsonaru u planiranju budućih politika i vjeruju da strateški resursi trebaju ostati u rukama države.
Ekolozi strahuju da će Bolsonaro stati na kraj pokušajima da se zaustavi deforestacija amazonske prašume koju se smatra ključnom za svjetsku borbu protiv klimatskih promjena. Bolsonaro je ipak odustao od ideje da Brazil slijedi američki primjer povlačenja iz Pariškog klimatskog sporazuma.