NORVEŠKA U DILEMI

Breivik je ubio 77 ljudi, hoće li uskoro izaći na slobodu? ‘On rehabilitiran? Pogledajte što izvodi u sudnici‘

Tročlani panel sudaca u narednim će tjednima odlučiti hoće li Breivik biti pušten ili će nastaviti služiti predviđenu kaznu zatvora

Anders Behring Breivik se tijekom trodnevnog saslušanja, koje se održalo prošlog tjedna, odrekao nasilja, ali je i salutirao poput nacista te govorio o nadmoći bijele rase

 Ole Berg-Rusten/NTB/AFP

Norveški masovni ubojica Anders Behring Breivik (42) zatvorsku kaznu u trajanju od 21 godine, na koju je osuđen nakon što je proglašen krivim za ubojstvo 77 osoba u Oslu i na otoku Utøyji, služi u prostranoj trosobnoj ćeliji, a dane provodi igrajući videoigre, vježbajući, gledajući televiziju te učeći matematiku i ekonomiju, piše The Associated Press.

Breivik, koji od 2017. godine formalno koristi ime Fjotolf Hansen, odslužio je pola spomenute kazne i traži da ga se ranije pusti iz zatvora Skien.

Način na koji se Norveška ophodi prema Breiviku može djelovati šokantno, no u toj se zemlji svim osuđenim zločincima, neovisno o tome koliko teški bili njihovi krimeni, nastoji omogućiti prilika kakvu imaju slobodni građani.

Unatoč tome, Breivikov slučaj iskušava granice zatvorskog sustava u Norveškoj, sustava koji prioritizira toleranciju i rehabilitiranje osuđenika.

- Nitko u Norveškoj nikada nije bio odgovoran za takav stupanj nasilja. Raspravljalo se o tome treba li zbog takvih promijeniti pravosudni sustav - rekao je 29-godišnji Erik Kursetgjerde, jedan od onih koji su preživjeli Breivikov ubilački pohod na Utøyji.

Kursetgjerde predlaže da se bilo kakve promjene uvedu sporo, a ne da se udovolji Breivikovoj želji da destabilizira sustav.

Breivik se tijekom trodnevnog saslušanja, koje je održano prošlog tjedna, odrekao nasilja, ali je i salutirao poput nacista te govorio o nadmoći bijele rase. Slične je ideje prezentirao i u manifestu koji je objavio prije ubilačkog pohoda.

- Ovo je bilo jako teško za preživjele, ožalošćene i norveško društvo - rekla je Kristin Bergtora Sandvik, profesorica prava na Sveučilištu u Oslu. Dodala je da se u Norveškoj raspravlja treba li promijeniti pravila o uvjetnom otpustu, kako bi se spriječilo spomenuto hvalisavo i razmetljivo ponašanje.

Uskraćivanje slobode i rehabilitacija

Breivik je 2016. uspješno tužio Vladu Kraljevine Norveške zato što je bio odvojen od drugih zatvorenika, često skidan do gola i pretraživan te zato što su mu početkom boravka u zatvoru često stavljane lisice. Žalio se i na kvalitetu hrane u zatvoru te činjenicu da se mora koristiti plastičnim priborom za jelo. Smetalo mu je i što ne može komunicirati sa svojim simpatizerima. Sud višeg stupnja u konačnici je odbacio njegovu tužbu u kojoj se žalio na povredu ljudskih prava.

image

Anders Behring Breivik tijekom saslušanja na temu uvjetnog otpusta iz zatvora

Ole Berg-Rusten/NTB/AFP

Ta je tužba, međutim, pokazala koliko sustav može biti obziran prema pravima zatvorenika i uvjetima u kojima žive.

- Prema norveškim standardima, uvjeti u kojima živi su izvrsni - rekla je Breivikova psihijatrica Randi Rosenqvist.

Rosenqvist je na prošlotjednom saslušanju rekla da on i dalje predstavlja prijetnju za javnu sigurnost.

Vlasti, međutim, ustraju na tome da ga se treba tretirati kao i svakog drugog zatvorenika.

- Kada se u nordijskim zemljama izriče kazna zatvora, najvažniji dio te kazne je uskraćivanje slobode. Sve nordijske zemlje imaju sustave koji se temelje na tolerantnoj i humanoj politici koja počiva na pretpostavci da kazna ne treba biti veća od potrebne - rekao je profesor Johan Boucht, stručnjak za javno i međunarodno pravo sa Sveučilišta u Oslu.

- Drugi najvažniji dio kazne je rehabilitacija. Smatra se da je dugoročno bolje da se zatvorenik rehabilitira, a ne da se stvara tvornica kriminalaca - dodao je Boucht, koji je tijekom svoje karijere radio i u Švedskoj i Finskoj.

image

Anders Behring Breivik tijekom saslušanja na temu uvjetnog otpusta iz zatvora

Ole Berg-Rusten/NTB/AFP

Norveška je sve do kraja 1960-ih godina bila fokusirana na kažnjavanje zatvorenika. Kritika surovih uvjeta u zatvorima dovela je do reforme sustava koji se tada fokusirao na rehabilitaciju i humanije postupanje sa zatvorenicima.

'Breivik je megafon za vladavinu prava'

Kada je riječ o kažnjavanju najgorih zločinaca, Norveška se bitno razlikuje o drugih zemalja Europe.

Francuska, primjerice, najgore zločince, poput terorista Salaha Abdeslam, jedinog preživjelog člana skupine koja je 2015. izvela napad u Parizu, kažnjava doživotnim zatvorom. Abdeslam kaznu služi u zatvoru Fleury-Mérogis u istoimenom gradu na sjeveru zemlje. Odvojen je od drugih zatvorenika, njegova je ćelija malena, namještaj u njoj pričvršćen je za pod, dozvoljeno mu je sat vremena tjelovježbe dnevno, a nadzorne kamere u njegovoj ćeliji rade 24 sata na dan i bilježe svaki njegov pokret.

Usporede li se pristupi kažnjavanju u Norveškoj i Francuskoj, kazna izrečena Breiviku može djelovati blago, a način na koji se država odnosi prema njemu više nego pristojan.

To, međutim, ne znači da će Breivik uskoro biti pušten, pa čak ni kad odsluži svoju kaznu.

Premda maksimalna kazna zatvora u Norveškoj iznosi 21 godinu, zakoni su 2002. godine promijenjeni kako bi se ona mogla produljiti ako se procijeni da osoba još uvijek predstavlja prijetnju. Zakoni dopuštaju neograničeno produljenje kazne u petogodišnjim segmentima.

Breivikov odvjetnik Øystein Storrvik rekao je tijekom prošlotjednog saslušanja da Breivika treba pustiti na slobodu kako bi se dokazalo da je rehabilitiran te da više nije prijetnja društvu. Storrvik je dodao da to nije moguće dokazati dokle god je Breivik u samici.

image

Breivikov odvjetnik Øystein Storrvik (desno)

Ole Berg-Rusten/NTB/AFP

Breivikovo ponašanje tijekom prošlotjednog saslušanja nekima je sasvim dovoljan dokaz da nikad ne bi smio izaći iz zatvora.

Kristine Roeyneland, voditeljica skupine građana koja okuplja obitelji Breivikovih žrtava, rekla je da su udobnost zatvora u kojem boravi, i mogućnost da na saslušanjima na temu uvjetnog otpusta širi svoje ekstremističke stavove, za svaku osudu.

Tročlani panel sudaca u narednim će tjednima odlučiti hoće li Breivik biti pušten ili će nastaviti služiti predviđenu kaznu zatvora.

Profesorica Kristin Bergtora Sandvik drži da se na Breivikov slučaj može gledati iz dva kuta.

- Ljudi se možda boje da on koristi pravo kao pozornicu, no može se reći i da zakon koristi njega, da je on megafon za vladavinu prava - zaključila je Sandvik, piše AP.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 00:11