Dok Brexit ulazi u ključni vikend, sve oči uprte su u ribarstvo. Ostalo je još 25 dana do kraja tranzicijskog razdoblja. Dobro poznati problem ribolova čini odlučujućim u sklapanju trgovinskog sporazuma iako ima još otvorenih pitanja koje neke europske zemlje smatraju važnijim. Stav EU je da će se odreći samo 18 posto ribolovnih kvota, a za London je to neprihvatljivo.
Britanski mediji pronašli su krivca u Francuskoj koju optužuju da sabotira pregovore i pokušava uvjetovati Britaniji da dopusti njezinim ribarima pristup engleskim vodama, odnosno ustraje na tome da ne smije doći do smanjenja ulova u novoj britanskoj zoni. U suprotnom, svi trgovinski sporazumi otpadaju. ITV News piše kako je Francuska zatražila mogućnost lova u vodama između 6 i 12 milija od kopna Velike Britanije.
Macron glumi De Gaullea
Za Britaniju to je jedno od ključnih pitanja preko kojih ne želi prijeći i ustrajna je u tome da je ribolov unutar granice od 12 milja dopušten isključivo britanskim ribarima. Britanski Times piše kako se London i Bruxelles mogu složiti da su novi zahtjevi došli na inzistiranje Francuske, uz podršku Španjolske i Italije. Jedan viši europski dužnosnik optužio je francuskog predsjednika za ugrožavanje pregovora.
"Macron glumi De Gaullea. Fokus izgleda kao da je nacionalni, ali ima diplomatsku suptilnost bika u trgovini porculana. To bi moglo sve uništiti", rekao je neimenovani europski izvor. Tako je Brexit u trenu postao anglo-francuski sukob. Francuski premijer Jean Castex u četvrtak je obišao ribarsku luku Boulogne-sur Mer, iz koje se tijekom vedrih dana vidi pogled na 17 nautičkih milja udaljenu britansku luku Dover, i poručio da oni neće biti gubitnici Brexita. Time je simbolički dao do znanja da će Francuska štititi svojih 13.500 ribara.
Macronovu poruku je ovih dana širio i državni tajnik za europske poslove Clement Beaune, koji je potvrdio da će Francuska uložiti veto na sporazum koji nije u njihovu interesu.
Politički teatar?
Analitičarka Elvire Fabry s Instituta "Jacques Delors" upozorava da su Francuzi najglasniji, ali da njihovo mišljenje dijele mnoge države članice.
"Macron je možda ekstra glasan, ali on to može činiti jer ima potporu Njemačke i ostalih", tvrdi Fabry. Direktor think-tanka Centra za europsku reformu, Charles Grant, ide još dalje u toj tvrdnji i zaključuje da se radi o dobro uigranoj predstavi.
"U francuskom ponašanju sigurno postoji doza teatra. Oni igraju gosp. Gadnog, a njemačka kancelarka Angela Merkel izvodi gđu. Dobru", objašnjava za FT.
Za Britaniju pitanje ribolova nije toliko ekonomsko koliko političko. Ribarstvo čini 0,12 posto britanskog BDP-a. Lani su zaradili oko milijardu funti u toj grani, a nacionalni BDP bio je oko 2,17 bilijuna funti. U Britaniji je danas oko 12.000 ribara, 1975. ih je bilo 22.000. Pitanje ribarenja pitanje je nacionalnog ponosa, simbol slobodne i suverene Britanije. Breksitovci predvođeni Nigelom Farageom uspjeli su taj osjećaj uspješno iskoristiti. Farage je svojedobno paradirao Temzom u ribarskim brodicama zahtijevajući da parlament preuzme kontrolu nad britanskim vodama i pridružio se demonstracijama bijesnih ribara koji su palili brodove "u ime Brexita".
Dio tih ribara se danas kaje zbog toga. Jedan od njih, Ian Perkes, ribar iz Brixhama, za Financial Times rekao je da bi najradije da nije glasao za izlazak Britanije iz EU.
"Nikad nisam gledao implikacije dogovora. Isprali su mi mozak", priznao je Perkes. Boji se da će u slučaju izlaska bez trgovinskog sporazuma doći do velikih carina koje će značiti potpunu katastrofu za britanske ribare.
Gotovo 80 posto britanske ribe se izvozi, a od toga tri četvrtine završi u EU. Ako blok odluči zatvoriti tržište, to bi značilo kraj za engleske ribare. S druge strane, sjevernofrancuski ribari neće dopustiti da im se zabrani lov u britanskim vodama (čine 60 posto francuskog ulova), a onda mirno gledati kako engleska riba dolazi u njihove luke.