IZBORI NA OTOKU

BRITANCI SU OPET ODABRALI BREXIT Johnson je imao jednostavnu poruku, a Corbyn je obećavao sve i svašta i nije pridobio medije

 
Boris Johnson (desno) i Jeremy Corbyn (lijevo)
 Kirsty Wigglesworth / REUTERS

Velika Britanija definitivno izlazi iz Europske unije. Pobjedom Borisa Johnsona na prijevremenim izborima, napokon je postalo jasno da Britanija nakon tri godine odugovlačenja poslije 31. siječnja više neće biti članica EU.

Nakon prebrojanih glasova u svih 650 izbornih jedinica, torijevci su trijumfirali sa 365 mandata, a laburisti su osvojili tek 203. Škotska nacionalna stranka dobila je 48, liberalni demokrati 11, zeleni jedno, a ostalih pet stranka podijelilo je 22 mandata. Torijevci su odnijeli uvjerljivu pobjedu s većinom od 78 zastupničkih mjesta. Osvojili su oko 44 posto, laburisti oko 32 posto, škotska stranka oko 4 posto, a liberali oko 11 posto glasova.

Nekoliko je ključnih stvari koje su proizašle iz ovih izbora i zbog kojih se može objasniti uvjerljiva pobjeda torijevaca, odnosno poraz laburista.

Velik broj onih koji su na referendumu 2016. glasali za izlazak iz EU, u četvrtak su se svojski potrudili da izađu na izbore, iako su analitičari i stručnjaci predviđali da će većina njih ipak ostati kod kuće. Britanci su odlučili kako je definitivno došlo vrijeme da Britanija izađe iz EU i da su torijevci ti koji će ih izvesti. Izgleda da se Johnsonovo konstantno ponavljanje da će “obaviti Brexit” pozitivno odrazilo u britanskom narodu.

Kampanja mu se zasnivala na brzom izlasku Britanije iz EU iako ustvari taj proces neće ići tako lagano ni brzo kako bi htio. No, najvjerojatnije će Johnson sada pokušati što prije progurati sporazum o Brexitu u Parlament. Rasprava bi se mogla održati prije Božića.

Širokopojasni internet

- Neću vas razočarati. Brexit je nepobitna, nesavladiva i nesporna odluka britanskog naroda - rekao je Johnson nakon objave rezultata. Dodao je da će voditi “narodnu vladu”, da su “jadne prijetnje drugog referenduma” završile te da je došlo vrijeme da se proeuropske stranke utišaju.

Stari-novi premijer tijekom cijele se kampanje držao slogana o rješavanju Brexita, što je jasnija i jednostavnija poruka od one koji su predlagali laburisti (od slobodnog širokopojasnog interneta do obećavanje ženama nadoknade za mirovine).

Osim toga, njihova strategija bila je ne talasati previše, ne izlaziti s previše kontroverznim pitanjima ili prijedlozima, za razliku od laburista, čiji se manifest zvao “Vrijeme je za pravu promjenu”. Corbynova stranka pokušala je obuhvatiti što veći broj ljudi i što više različitih sektora, od studenata do umirovljenika i svih onih između. Njihovi prijedlozi ustvari nisu bili loši, ali su im glasači zamjerili što ih je previše.

- To je program za sljedećih deset godina, a ne za jednu vladu - moglo se čuti.

Osim toga, Corbynov veliki minus bio je što nije imao jasan stav o Brexitu, a zbog njegove osobnosti mnogi koji inače podržavaju laburiste nisu htjeli glasati za njih samo zato što ih on vodi.

Razočaravajuća noć

- Bila je ovo vrlo razočaravajuća noć za našu stranku - rekao je Corbyn i za poraz okrivio to što je pitanje Brexita zasjenilo ostala pitanja.

Ovi su izbori po mnogočemu bili povijesni. To je najbolja pobjeda torijevaca od izbora Margaret Thatcher 1987. godine s čak 47 mandata više nego na posljednjim izborima.

To je ujedno i najgori poraz laburista od 1935. godine.

Laburisti su izgubili gotovo svaki pretpostavljani “sigurni” mandat, osim onih izbornih jedinica u kojem su imali ekstenzivnu kampanju. To su samo London, Middlesbrough i Hartlepool, dok su im torijevci oteli mandate u sjevernoj Engleskoj iako su upravo oni tamo mjerama štednje učinili siromašne još siromašnijima. Torijevci su osvojili izborne jedinice u kojima nisu imali podršku posljednjih stotinu godina.

Laburistička mjesta

Laburistički “crveni zid” definitivno se urušio od istoka do zapada. Posrnuli su u dosad tradicionalnim laburističkim mjestima poput Darlingtona, Workingtona, North Walesa, Bassetlawa (u kojem su konzervativci posljednji put bili izabrani davne 1924.), Bolsovera, Rother Valleyja i Blyth Valleyja.

Dominacija u Škotskoj

Vođa laburista Jeremy Corbyn rekao je da će zbog poraza dati ostavku, odnosno da neće voditi Laburističku stranku na sljedećim izborima. Stranka se još nije izjasnila o toj ponudi. Međutim, ovi izbori nisu bili samo pobjeda Borisa Johnsona nego i Škotske nacionalne stranke.

Naime, oni su gotovo u potpunosti dominirali u Škotskoj. Od ukupno 59 mandata u Škotskoj, samo su šest dali konzervativcima, četiri liberalima i jedan laburistima. Jedno od najznačajnijih postignuća je što su uzeli mjesto liderice liberalnih demokrata Jo Swinson, koja ga je držala u Dunbartonshire Eastu u Škotskoj. Takva velika pobjeda mogla bi ukazivati na to da će Škoti zatražiti drugi referendum o nezavisnosti.

S druge strane, liberalni demokrati nisu se proslavili. Osvojili su samo 11 zastupničkih mjesta, a njihova liderica Jo Swinson odstupit će s glavne pozicije. Izbori su pokazali i da su ankete opet pogriješile.

Agencija za istraživanje javnog mnijenja YouGov predviđala je tijesnu pobjedu Johnsona, a bilo je i onih koji su smatrali da torijevci neće osigurati većinu. To je pokazalo da su ankete često nepouzdane te da ih uvijek treba uzeti s rezervom.

Najnepopularniji političar u zemlji više nije vođa oporbe

Čelnik britanskih laburista Jeremy Corbyn sada iza sebe ima dva izborna poraza, najnepopularniji je političar u državi i teško će ostati vođa opozicije nakon jednog od najgorih izbornih rezultata u povijesti stranke.

Oni koji ga poznaju govore da je čestit i pošten čovjek, pristojan i staložen. Za vrijeme predizborne kampanje uporno je branio prava novinara, čak i kad su ga neopravdano napadali. Mediji mu to nimalo nisu honorirali. Većina je pisala izrazito negativno o njemu, a najgori su bili tabloidi poput Suna, koji je pred izbore objavio naslovnicu na kojoj pobjeda Corbyna znači “gašenje svjetla” u UK.

Program laburista bio je pretrpana paleta socijalnih mjera, no bilo ih je jednostavno previše, pa bi se i one koje bi odgovarale pojedinim glasačima lako zagubile. Njegov stav o Brexitu bio je zbunjujuć i kompliciran, težak za probaviti i pobornicima i protivnicima Brexita.

Nakon izbora, njegovi najbliži suradnici pokušavaju skrenuti krivicu s Corbyna i tvrde da su za propast stranke najviše krivi oni koji su ga natjerali da obeća drugi referendum. Time pokušavaju spasiti i svoju kožu, jer realno laburisti s Corbynom dalje ne mogu.

Koliko god bio ili ne bio dobar čovjek, koliko god imao dobar program, većina glasača ne želi ga na čelu države, i to se neće promijeniti. Već je najavio da neće voditi stranku na sljedećim izborima, no želi ostati na čelu do kraja “pospremanja kuće”, što vjerojatno znači da prije odlaska želi zacementirati svoje ljude na vrhu - također nepoželjne prosječnom glasaču.

Hoće li Škotlanđani zatražiti novi referendum o neovisnosti?

Škotska nacionalna stranka (SNP) je trijumfalno osvojila čak 48 mandata, i to od ukupno 59 koliko ih je rezervirano za Škotsku. Raspisivanje novog referenduma o neovisnosti bilo je jedno od ključnih obećanja stranačke čelnice i prve ministrice Nicole Sturgeon, pa bi se na prvi pogled moglo zaključiti da je nevjerojatan uspjeh SNP-a simbol želje za neovisnošću.

No, treba uzeti u obzir činjenicu da je dolaskom Johnsona na čelo Konzervativne stranke liderica britanskih torijevaca podnijela ostavku, zbog čega su se brojni simpatizeri te stranke okrenuli SNP-u. Štoviše, posljednje ankete govore u prilog tome da se sve više Škota protivi novom referendumu o neovisnosti te da žele ostati u Ujedinjenoj Kraljevini.

Unatoč tome što će SNP biti snažan igrač u budućem sazivu Donjeg doma, Borisova vlada ima dovoljnu većinu i bez toga da im radi ustupke. S obzirom na to da je Johnson već u nekoliko prilika jasno dao do znanja da nije spreman niti razmotriti ideju novog referenduma o neovisnosti Škotske (a Škoti referendum proceduralno ne mogu raspisati bez blagoslova britanske vlade, jer je u suprotnom nevažeći), nije pretjerano izgledno da će Edinburg tako brzo okrenuti leđa Londonu. (Tea Trubić)

Brexit pod predsjedanjem Hrvatske

17. 12.

počinje prvi korak “obavljanja Brexita” - novi i stari zastupnici dolaze u Westminster položiti prisegu

1. 1. 2020.

počinje predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije

30. 6. 2020.

ako trgovinski sporazum nije postignut, Britanija mora do 30. lipnja zatražiti novu odgodu

31. 1. 2020.

datum kad bi Velika Britanija trebala izaći iz EU

23. 12.

Johnson bi mogao progurati raspravu o sporazumu o Brexitu u parlament

19. 12.

službeno “otvaranje” parlamenta i kraljičin govor

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. travanj 2024 00:39