RAT U UKRAJINI: UŽIVO

Britanci: Znamo koja moćna članica EU koči slanje streljiva u Ukrajinu, traže jamstvo!

Pratimo ključne događaje ratnih zbivanja u Ukrajini iz minute u minutu
 Oscar Del Pozo/Afp

Ključni događaji:

- Požar u zgradi FSB-a na jugu Rusije

- Britanci: U Bahmutu je stradalo 30.000 ruskih vojnika

- Moldavija više ne prima ruski plin

- Putin pozvao ruske milijardere da na sankcije odgovore investicijama u zemlji

- Poljska će poslati Ukrajini četiri borbena zrakoplova MiG-29

- SAD: Rusija je izvukla ostatke drona koji je srušen u Crno more

- Telegraph: Francuska odugovlači plan EU-a o slanju streljiva u Ukrajinu


Peskov: Vrijeme specijalne vojne operacije doista se razvuklo

Kremlj je priznao da se sveobuhvatna invazija na Ukrajinu otegla dulje nego što je isprva planirano. Dmitrij Peskov, glasnogovornik predsjednika Vladimira Putina, rekao je u četvrtak za Newsweek da je ono što je počelo kao borba protiv vlade ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog preraslo u širu konfrontaciju s NATO-om, koji je od 24. veljače 2022. krenuo u neviđene napore da naoruža Ukrajinu.

- Vrijeme specijalne vojne operacije doista se razvuklo. Počelo je kao operacija protiv ukrajinskog režima, a nastavlja se, zapravo, kao rat protiv NATO-a, uz de facto uključenost mnogih zemalja saveza uključujući SAD. To neće spriječiti Rusku Federaciju u postizanju zadanih ciljeva, rekao je Peskov.

Dodao je da moraju osigurati međunarodnu stabilnost i sigurnost Ruske Federacije za sadašnje i buduće generacije.


SAD: Rusija je izvukla ostatke drona koji je srušen u Crno more

Amerikanci vjeruju da je Rusija izvukla ostatke olupine srušenog američkog izviđačkog drona iz Crnog mora, rekao je američki dužnosnik blizak slučaju za CNN.

Dužnosnik je ustvrdio da su Rusi izvukli komade stakloplastike ili male komadiće drona MQ-9 Reaper.

CNN je u srijedu izvijestio da je Rusija stigla do lokacije na kojoj se američka bespilotna letjelica srušila u Crno more, otprilike 70 milja jugozapadno od Krima.

Bidenova administracija umanjila je značaj olupine drona ili mogućnost prikupljanja bilo kakvih osjetljivih obavještajnih podataka.


Zaharova: Komunikacijska linija između Moskve i SAD-a mora biti otvorena

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova poručila je da je izuzetno važno držati otvorenima komunikacijske linije između Moskve i Washingtona nakon incidenta s dronom na Crnom moru.

- Vjerujemo da je važno komunikacijske kanale držati otvorenima i to je ono što radimo. Ipak, sposobni smo zaštititi naše interese, rekla je istaknuvši da Rusija ne traži sukob i da se zalaže za pragmatičnu suradnju u interesu naroda obiju zemalja.


Telegraph: Francuska odugovlači plan EU-a o slanju streljiva u Ukrajinu

Prema pisanju britanskog Telegrapha, Francuska je optužena za kočenje plana Europske unije da poveća opskrbu Ukrajine streljivom tražeći da se granate proizvode isključivo unutar Unije.

Pozivajući se na anonimne izvore Tepegraph piše da Pariz želi jamstva da će od sporazuma o zajedničkoj nabavci oružja, vrijedan 2 milijarde eura, o kojemu trenutačno raspravljaju zemlje članice, koristi imati samo države članice Unije.

Na neformalnom sasatanku ministara obrane EU-a, europski šef diplomacije Josep Borrell pozvao je na izdvajanje jedne milijarde eura iz proračuna EU-a državama članicama kako bi se nadoknadili nacionalne zalihe zbog zaliha oružja u Ukrajinu.

Prema Borrellovom planu, još jedna milijarda eura će se iskoristiti za zajedničku kupnju dodatnog streljiva kako bi se popunile nacionalne zalihe u nadi da će veće narudžbe značiti nižu cijenu po granati.


Najmanje jedna osoba poginula u eksploziji u zgradi FSB-a na jugu Rusije

Jedna je osoba poginula, a dvije su ozlijeđene u eksploziji u zgradi FSB-a u Rostovu na Donu na jugu Rusije, javljaju ruski državni mediji.

FSB je rekao da je do eksplozije došlo nakon što su se u jednoj radionici zapalili gorivo i lubrikanti.

Eksplozija je uzrokovala urušavanje dijela zgrade u kojoj se nalazi FSB-ove jedinice za čuvanje granice.

Guverner Rostova Vasilij Golubev rekao je kako se čini da je požar u tom južnom ruskom gradu izazvao električni kratki spoj.


"Rusija je u Ukrajini počinila niz ratnih zločina"

Nezavisna međunarodna istražna komisija za Ukrajinu konstatirala je u svome izvještaju da je Rusija tijekom rata u Ukrajini počinila cijeli niz ratnih zločina, piše The Guardian.

Komisija tvrdi da su Rusi Ukrajinu napadali "indiskriminiratorno i neproporcionalno", mučili njezino stanovništvo, ubijali civile i pokazali nebrigu za Ukrajince. Uz to, navodi se da su ukrajinsku djecu protuzakonito prebacivali na svoj teritorij.

The Guardian navodi da se članica Vijeća sigurnosti UN-a rijetko kada nađe na udaru takvih optužbi i kritika.

Komisija je rekla da je Rusija opetovano napadala ukrajinsku infrastrukturu te da su tisuće Ukrajinaca zbog toga bili bez grijanja i struje. Ti se napadi potencijalno mogu kvalificirati kao zločini protiv čovječnosti.

U izvještaju se nalaze i opisi tehnika kojima su se Rusi koristili kako bi zlostavljali i mučili Ukrajince. Neke su šokirali pomoću vojnog telefona (taj se tretman zove "nazovi Putina"), a druge bi objesili sa stropa prostorije u kojima su se odvijala mučenja (pozicija u kojoj bi mučeni Ukrajinci našli zove se "papiga").

Komisija je izvještaj sastavila nakon što je odradila 500 intervjua, proučila niz satelitskih snimaka te posjetila masovne grobnice i groblja diljem Ukrajine.


Telefonski razgovor ministara vanjskih poslova Kine i Ukrajine

Kineski i ukrajinski ministri vanjskih poslova održali su telefonski razgovor, što je jedan od rijetkih javno priznatih kontakata između ove dvije zemlje.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da je Qin Gang upozorio svog kolegu Dmitra Kulebu da bi sukob u Ukrajini mogao "izmaknuti kontroli".

Također, Kina se i dalje nada dijalogu između Ukrajine i Rusije "ma koliko težak ili izazovan bio‘‘ te da ‘‘dvije sukobljene strane neće zatvoriti vrata političkom rješenju‘‘.

Kuleba je rekao da je s kineskim kolegom razgovarao o važnosti teritorijalnog integriteta svoje zemlje.

Qin je rekao da se Kina nada da će sve strane koje su uključene u rat u Ukrajini "ostati mirne, racionalne i suzdržane" te da će u najkraćem mogućem roku pristupiti mirovnim pregovorima.


Putin pozvao ruske milijardere da na sankcije odgovore investicijama u zemlji

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je u četvrtak ruske milijardere da investiraju u nove tehnologije, proizvodna postrojenja i poduzeća kako bi pomogli Rusiji da se othrva pokušajima zapada da uništi rusko gospodarstvo.

Obraćajući se poslovnoj eliti prvi puta od početka invazije na Ukrajinu, Putin je rekao da njihova uloga nije samo zarađivati već i prodonositi društvu.

Kompanije ne bi smjele skrivati svoje bogatstvo u inozemstvu, već više investirati kod kuće, rekao je Putin.

Pohvalio je "plemenutu misiju" poduzetnika koji vode računa o svojim radnicima i usmjeravaju svoj talent ne samo prema ostvarenje profita već i za javno dobro.

Među milijarderima su, između ostalih, bili Oleg Deripaska, Vladimir Potanin, Aleksej Mordašov, German Khan, Viktor Vekselberg, Viktor Rašnikov, Andrej Melničenko i Dmitrij Mazepin. Njihovi poslovi se protežu od bankarstva do umjetnih gnojiva.

Dočekan ovacijama, Putin je najbogatijim Rusija prenio jasnu poruku da moraju više misliti o potrebama zemlja, a manje o sebi samima.

Mnogi od ruskih tajkuna su se našli na meti zapadnih sankcija, no Putin ističe da su se pokušaji da se uništi rusko gospodarstvo pokazali neuspješnima.

Također je rekao da su zapadne tvrtke koje su ostale u Rusiji i nisu prošle godine pobjegle u korporativnom egzodusu donijele pametnu odluku.

Ruska vlada suočena sa sve većim proračunskim deficitom namjerava osigurati oko 300 milijardi rubalja (3,9 milijardi dolara) od poreza na izvanrednu dobit.

Rusija ove godine očekuje gospodarski rast, nakon pada od 2,1 posto u 2022.


Poljska će sljedećih dana poslati Ukrajini 4 zrakoplova MiG-29

Poljska će poslati Ukrajini četiri borbena zrakoplova MiG-29 u narednim danima, rekao je predsjednik u četvrtak, čime će postati prvi saveznik Kijeva koji će osigurati takve zrakoplove.

Jedna od najvjernijih pristaša Ukrajine, Varšava je preuzela vodeću ulogu u uvjeravanju ponekad neodlučnih saveznika da Kijevu dostave teško naoružanje.

"U sljedećih nekoliko dana ćemo predati Ukrajini četiri zrakoplova u potpuno ispravnom stanju", rekao je Andrzej Duda na konferenciji za novinare. "Ostalo se priprema", naglasio je poljski predsjednik.

U utorak je poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao da bi isporuke mogle biti izvršene za četiri do šest tjedana .

Duda je rekao da Poljska ima otprilike 10 do 20 aviona MiG 29, a smatra se da bi ih Varšava mogla poslati najviše 14 Kijevu.

NATO saveznici na bivšem komunističkom istoku, poput Poljske i Slovačke, posebno su glasno podržavali Kijev otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. veljače 2022.

Slovačka je također razmatrala hoće li poslati avione MiG-29 u Ukrajinu, ali još nije donijela odluku. Bratislava na raspolaganju ima 11 MiG-ova 29 koji su već otpisani, a od kojih bi 10 bili spremni donirati, dok bi jedan završio u muzeju.


Ukrajina: Sa zadovoljstvom gledamo na požar u zgradi FSB-a

Savjetnik ukrajinskog predsjednika, Mihajlo Podoljak, komentirao je veliki požar u zgradi FSB-a u ruskoj regiji Rostov.

- Požar jasno ukazuje da je to manifestacija panike, slabljenja kontrole moći i prelaska Ruske Federacije na veliki unutarnji sukob. Ukrajina se ne miješa, ali gleda sa zadovoljstvom - kazao je Podoljak, distancirajući Ukrajinu od incidenta.


London: Najbolje ćemo zaštiti Moldaviju ako zaštitimo Ukrajinu

Najbolji način da zaštitimo Moldaviju od ruskog napada je da zaštitimo Ukrajinu, rekao je u četvrtak britanski ministar vanjskih poslova koji je istovremeno dao do znanja da Britanija nije sklona slati oružje izravno vlastima u Kišinjevu.

James Cleverly je tijekom posjeta Moldaviji najavio pomoć Britanije u vrijednosti od 12 milijuna američkih dolara za provođenje reformi gospodarstva i državne uprave. Pomoć uključuje i reformu energetskog sektora.

Od ruske invazije na Ukrajinu, moldavska prozapadna vlada i njezini saveznici su se pribojavali da bi zemlja mogla biti uvučena u sukob.

Moldavija, zemlja od samo 2,5 milijuna stanovnika, graniči s Ukrajinom i ima ruske mirovne snage u odmetnutoj regiji Pridnjestrovlje koja je vjerna Moskvi.

Moskva ponavlja da se radi o slučaju neopravdane "rusofobije".

Na pitanje novinara planira li London Moldaviji poslati vojnu pomoć, Cleverly je rekao: "Čvrsto vjerujemo da je jedan od najboljih načina da zaštitimo Moldaviju od fizičkog napada da pomognemo Ukrajincima da se obrane od Rusije".

Posljednjih mjeseci više je projektila usmjerenih na Ukrajinu ušlo u zračni prostor Moldavije. Kišinjev optužuje Moskvu i da potiče protuvladine prosvjede, što Kremlj niječe.

Predsjednica Maia Sandu također je u veljači optužila Moskvu za planiranje državnog udara i svrgavanje vlade u Kišinjevu.


Požar i eksplozije u zgradi FSB-a na jugu Rusije

Požar je u četvrtak izbio u zgradi koja pripada odjelu granične ophodnje ruske savezne sigurnosne službe FSB-a u južnom gradu Rostovu na Donu, izvijestila je novinska agencija TASS pozivajući se na lokalne hitne službe.

Snimke lokalnih medija podijeljene na društvenim mrežama pokazuju gusti crni dim koji se diže u zrak u naseljenom dijelu grada i zgradu u plamenu.

Kyiv Post navodi da je jedna osoba mrtva, a dvije su stradale no to u ovom trenutku nije moguće provjeriti.

Lokalne vlasti su rekle da su poslale hitne službe u to područje, izvijestila je novinska kuća RIA Novosti.

Guverner Rostova Vasilij Golubev rekao je kako se čini da je požar u tom južnom ruskom gradu izazvao električni kratki spoj.

"Širenje vatre uzrokovalo je eksploziju spremnika s gorivom i mazivom", rekao je u poruci objavljenoj na svom Telegram kanalu.

Obližnje zgrade su evakuirane, a vlasti su otvorile istragu, rekao je gospodin Golubev, dodajući da se vatra proširila na područje veće od 800 četvornih metara.


U Bahmutu je stradalo 30.000 ruskih vojnika

Britanski viši vojni savjetnik procijenio je da je do 30.000 ruskih vojnika ubijeno ili ranjeno u području Bahmuta od svibnja prošle godine.

Ian Stubbs, koji je dio britanske delegacije pri OESS-u, rekao je da Rusija trpi "ekstremno visoke" stope žrtava dok se bori za kontrolu nad istočnim gradom.

"Od svibnja prošle godine, samo u području oko Bahmuta ubijeno je i ranjeno između 20-30.000 pripadnika Wagnerovih i regularnih ruskih snaga - veliki gubitak ljudskih života za ukupno teritorijalno napredovanje od otprilike samo 25 km", rekao je.

Rekao je da je to ekvivalent "preko 800 poginulih ili ranjenih ruskih vojnika za svaki prijeđeni kilometar, velika većina njih su Wagnerovi borci".

Suočen s tim gubicima, rekao je da je osnivaču Wagner grupe Jevgeniju Prigožinu "sve teže opskrbiti ono što je on nazvao ‘mlincem za meso‘ u istočnoj Ukrajini".

Wagnerove snage bore se zajedno s konvencionalnim ruskim snagama u Bahmutu, ali je Prigožin više puta kritizirao moskovsko vojno vodstvo jer nije opskrbilo dovoljno streljiva njegovim trupama na istoku Ukrajine.


Zračna uzbuna diljem Ukrajine

U velikom dijelu Ukrajine proglašena je zračna uzbuna.

Oleg Sinegubov, guverner Harkiva, izvijestio je da je ruska vojska tijekom noći uništila i oštetila privatne kuće i infrastrukturne objekte u dva naselja u regiji Harkiv. Tvrdnja nije neovisno provjerena.

Dopisnici Suspilnea javljaju da su se jutros u Hersonu čule eksplozije.


Godina dana od napada na kazalište u Mariupolju

Volodimir Zelenski povodom obilježavanja godine dana od bombaškog napada na kazalište u Mariupolju objavio je na Telegramu poruku:

"Prije godinu dana Rusija je namjerno i brutalno bacila snažnu bombu na Dramsko kazalište u Mariupolju. Uz zgradu je bio natpis “Djeca” koji je bilo nemoguće previdjeti. Ondje su se od granatiranja skrivale stotine ljudi.

Korak po korak, idemo prema tome da teroristička država u potpunosti odgovara za ono što je učinila našoj zemlji i našem narodu. Nećemo oprostiti ni jednom uništenom životu od strane okupatora. Sjećamo se svih onih čije je živote odnio ruski teror.

Ukrajinske vlasti procijenile su da je u napadu poginulo čak 300 ljudi. Brojka se temeljila na iskazima svjedoka.

Ruske su vlasti u više navrata zanijekale da su ciljale civile ili civilnu infrastrukturu u ratu u kojem su civilne žrtve u gradovima bile velike.


Rusija došla do mjesta pada američkog drona?

Rusija je navodno stigla do mjesta gdje je srušen američki dron, javlja CNN pozivajući se na dužnosnike. Na tiskovnoj konferenciji nakon rijetkog razgovora između načelnika Združenog stožera generala Marka Milleya i njegovog ruskog kolege, načelnika Glavnog stožera Valerija Gerasimova, Milley je rekao da će dron biti teško izvući.

CNN javlja da su dva dužnosnika rekla da je Rusija stigla do mjesta pada MQ-9 u Crnom moru.

Milley je rekao novinarima da je dron "vjerojatno potonuo na neke značajne dubine, tako da bi svaka operacija izvlačenja s tehničkog stajališta bila vrlo teška", kao i da su vezano uz "osjetljive obavještajne podatke poduzeli mjere ublažavanja, tako da su prilično uvjereni da ono što je bilo vrijedno više nije vrijedno."


Moldavija: Više ne primamo ruski plin

Bivša sovjetska Moldavija više ne prima ruski plin niti trpi "ucjene" plinskog diva Gazproma zbog poteškoća u plaćanju zaliha, rekao je moldavski ministar energetike.

Victor Parlicov, govoreći za televiziju TV8 u srijedu navečer, rekao je da Gazprom od prosinca opskrbljuje samo separatističku regiju Pridnjetrovlje koju podržava Rusija, a da ništa ne ide središnjim vlastima u Kišinjevu.

Rekao je da je Moldavija uspjela osigurati europske opskrbe zahvaljujući 300 milijuna eura kredita Europske banke za obnovu i razvoj.

Ali Pridnjestrovlje, rekao je, nikad nije platio Gazpromu za plin koji su primili.

“Pridnjestrovlje nije plaćalo plin prije, a ne plaća ni sada”, rekao je Parlicov. “Gazprom otuda podnosi dugove. Ali kada je (ostatak Moldavije) dobivao plin, ruska kompanija je pribjegla smanjenju opskrbe ucjenama.”

Gazprom je to dopuštao 30 godina, rekao je Parlicov, kako bi spriječio da se proruski komad zemlje uruši.

“Oni razumiju da će, ako odustanu od ovog ugovora, praktički dopustiti kolaps regije”, rekao je.


Asad bi pozdravio povećanje ruskih snaga u Siriji

Sirijski predsjednik Bašar Al-Asad rekao je u intervjuu objavljenom u četvrtak da bi pozdravio sve ruske prijedloge za postavljanje novih vojnih baza i povećanje broja ruskih vojnika u Siriji.

Asad, koji boravi u Moskvi radi razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, rekao je da ruska vojna prisutnost u Siriji ne mora biti privremena.

"Vjerujemo da je, ako Rusija želi proširiti baze ili povećati njihov broj, to tehničko ili logističko pitanje. Ako postoji takva želja, onda mislimo da je širenje ruske prisutnosti u Siriji dobra stvar...“, citirala ga je ruska državna novinska agencija RIA

Rusija održava značajnu vojnu prisutnost u Siriji i blizak je Asadov saveznik koji podupire njegovu vladu u višegodišnjem građanskom ratu u zemlji protiv oporbe.

Vojna potpora Moskve Asadu je pomogla da preokrene tijek rata koji je počeo 2011. kao prodemokratski pokret.

Dvije zemlje sljedećih tjedana planiraju potpisati sporazum o gospodarskoj suradnji, rekao je Asad, a prenijela RIA.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2024 00:55