Francuski farmaceutski startup Valneva objavio je u rujnu 2020. godine da je dobio narudžbu za 60 milijuna doza cjepiva protiv covida-19 koje razvija, piše Associated Press.
Kupac, međutim, nije bila Europska unija, nego Velika Britanija.
"Ovo je prava šteta", rekla je za AP ogorčena Christelle Morancais, predsjednica Vijeća regije Pays de la Loire, regije u kojoj se nalazi sjedište tvrtke. Nije joj jasno kako se takva prilika propustila. "Britanci su pred tu tvrtku prostrli crveni tepih, pomogli su joj s financiranjem i infrastrukturom.... A mi smo bili bespomoćni", dodala je.
Velika Britanija kasnije je naručila još 40 milijuna doza Valnevinog kandidata za cjepivo protiv covida-19, a u ugovoru stoji da po potrebi mogu naručiti još. Praktično je to rješenje za Britaniju jer tvrtka ima tvornicu u Škotskoj. S druge strane, Europska unija s Valnevom tek pregovara.
Situacija oko Valneve i njezinog cjepiva slika je i prilika utrke za cjepivom u Europi. Velika Britanija nastupa agresivno i brzo, a Unija sporo i oprezno. Britanija je zbog tog pristupa, ranog i agresivnog, izbjegla neke od problema s kojima se Unija susreće, poput problema s proizvodnjom s kojim se muči tvrtka AstraZeneca.
Predsjednik Valneve Franck Grimaud rekao je za AP da će Britanija prva dobiti cjepivo jer je prva s tvrtkom potpisala ugovor.
Britanija je brže i agilnije reagirala i u drugim situacijama koje se tiču pandemije. Njezina regulatorna agencija brže je odobravala cjepiva, a njezina je vlada eksperimentirala s periodom između davanja prve i druge doze cjepiva. Britanija si je time omogućila da više ljudi dobije prvu dozu i dobije neki vid zaštite od bolesti.
Europska je unija u oba slučaja bila opreznija i sporija. Istina, Unija dobiva i distribuira cjepivo, što nije nešto čime se brojne druge zemlje svijeta mogu pohvaliti, no Britanija to radi brže. Oko 15 posto Britanaca dobilo je najmanje jednu dozu cjepiva. Usporedbe radi, svega tri posto stanovnika Unije dobilo je najmanje jednu dozu cjepiva.
Ne radi se ovdje samo o ponosu - u Europskoj je uniji od posljedica covida-19 preminulo više od 490 tisuća osoba. Ta brojka pritom ne uključuje one osobe koje nisu testirane prije smrti.
Britanski plan borbe protiv covida-19 nije bez greške. Pandemija je na Otoku odnijela 112 tisuća života, a mnogo je onih koji kažu da se vlada presporo uključila u bitku protiv virusa. Unatoč tome, mnogi ugovor s Valnevom vide kao indikator da plan funkcionira, ali i kao pokazatelj da je odlazak iz Unije bio dobra odluka.
"Kladili smo se na mnogo konja, bez obzira na njihovo podrijetlo", rekao je ministar zdravstva Velike Britanije Matt Hancock. Istovremeno, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u europskom je parlamentu nastojala objasniti zašto Unijina strategija ne funkcionira onako kako je zamišljena. Priznala je greške, ali je rekla da će se Unija u konačnici uspješno otarasiti covida. "Vidim ovo kao maraton u kojem smo prešli tek prvih nekoliko kilometara", rekla je von der Leyen.
Voditelj Odjela intenzivne njege u bolnici La Timone u francuskom gradu Marseilleu dr. Julien Carvelli smatra da je Europska unija sporo startala. "Na početku je nedostajalo anticipacija. Kasnije je nedostajalo doza, a nakon toga nismo cijepili prave ljude", rekao je.
Europska unija je na početku rekla da će njezina veličina biti adut u pregovorima o cijeni cjepiva. Unija se na koncu izborila za povoljnije cijene, ali ti su je pregovori usporili. Kada je došlo do svađe Unije s AstraZenecom oko tvrtkine objave da će članicama EU moći isporučiti tek 31 milijun od 80 milijuna obećanih doza, direktor tvrtke Pascal Soriot rekao je da je Britanija ugovor s tvrtkom potpisala tri mjeseca prije Unije. "Imali smo dodatna tri mjeseca da popravimo sve probleme", dodao je Soriot.
U cijelu je situaciju svoje prste umiješala i sreća. Mnogi su ugovori potpisani puno prije nego što se znala kada će koje cjepivo doći na tržite. EU je s njemačkom tvrtkom CureVac ugovor potpisala u studenom, no to za sada ne znači puno jer se to cjepivo još uvijek testira. Usporedbe radi, Britanija je s tom tvrtkom ugovor potpisala prije nekoliko dana.
Nadalje, budući da je EU cjepiva odobravala po redovnom postupku, a ne hitnom, poput Britanije, Unija je s cijepljenjem počela 27. prosinca. Britanija je počela 8. prosinca. EU tih 19 dana prednosti još nije nadoknadila.
Ministar europskih poslova Republike Francuske Clement Beaune rekao je da je Britanija "enormno riskirala".
Ako je to istina, svakako joj se isplatilo.
Hancock je prošlog tjedna istaknuo da nedavno objavljena studija tvrdi da jedna doza AstraZenecinog cjepiva primatelja od covida značajno štiti 12 tjedana, dodavši pritom da taj podatak ide u prilog strategiji britanske vlade da se period između dvije doze može povećati. Za razliku od Britanije, Francuska je tek razmatrala produljenje perioda između dvije doze. Neke druge zemlje EU takav potez nisu čak ni razmotrile.
Nadalje, unatoč tome što je Europska agencija za lijekove (EMA) AstraZenecino cjepivo odobrila za korištenje na svim odraslim osobama, nekoliko je zemalja zbog opreza odlučilo da to cjepivo neće davati starijima od 65 (Belgija ga neće davati starijima od 55).
Ovakav pristup Europske unije možda je prevenirao druge probleme. Naime, mnoge manje i siromašnije zemlje Unije vjerojatno bi se namučile dok bi došle do cjepiva.
Unatoč sporom početku, obećanje von der Leyen od 70-postotnoj procijepljenosti odraslih žitelja Europske prije početka jeseni i dalje stoji.
To, međutim, trenutno znači da Catherine Moureaux, načelnica briselske općine Molenbeek nadgleda prazan centra za cijepljenje. No, nećete je čuti da se žali. "Ne bismo trebali žaliti zbog opreza. Dapače, mislim da je on dobar", dodala je. (Priredio Damjan Raknić)