Koliko je dobro reagirala EU u pandemiji, na koji način je donesena odluka o raspodjeli cjepiva te što se očekuje do Kine samo su neke od tema o kojima se razgovara u novom nastavku EuropeChatsa, koje potpisuje Bruxelleska TEPSA (Trans European Policy Studies Association). Ta prva transeuropska istraživačka mreža na području europskih poslova u zadnja je dva nastavka otvorila brojna zanimljiva pitanja o kojima su razgovarali glavni tajnik te organizacije Jim Cloos i izvršna direktorica Mariam Khotenashvili.
- Ispočetka je djelovalo kao da će svaka zemlja donijeti svoj nacionalni plan vezano za cijepljenje. No, imamo tu četiri zemlje - Njemačku Francusku, Italiju i Nizozemsku koje su odlučile da će se udružiti i zajedno pregovarati s farmaceutskom industrijom koja je razvijala cjepivo. Europska komisija je tada zaključila da bi se isti model mogao primijeniti na cijelu EU, pa su uspjeli uvjeriti zemlje članice da zajedno krenu u proces nabave cjepiva. To je, na neki način, bilo revolucionarno. Definitivno je olakšalo manjim zemljama članicama, a osim toga, iz procesa nabave je tako uklonjeno natjecanje među zemljama - pojasnio je Cloos situaciju kojoj smo lani svjedočili.
Dodao je i kako želi da svi budu svjesni činjenice da je pregovarački tim bio sastavljen od stručnjaka komisije, no među kojima su bili i oni iz raznih zemalja članica. Smatra kako je to bio nov i veoma dobar razvoj situacije.
- Moramo razgovarati i o AstraZeneci, svakako. Kad su potpisali ugovor kojim se obvezuju isporučiti točno određeni broj doza za određenu cijenu, a onda to nisu učinili, Europska komisija jednostavno nije mogla previdjeti da će se to dogoditi. Nemojmo zaboraviti da je ta kompanija ugovor s EU potpisala dan prije onoga s Velikom Britanijom. Može se steći dojam da su oni u trenutku potpisivanja ugovora bili svjesni da neće moći ispuniti potpisano - istaknuo je i dodao:
- Mislim da je broj cjepiva koji je na kraju dostavljen dovoljan. Diljem EU distribuirano je više od 200 milijuna doza. Broj ljudi koji svakoga dana dobije svoje cjepivo je u Uniji veći nego u Britaniji i SAD-u. Cjepiva koja su proizvedena u EU išla su u Britaniju i Izrael. S druge strane, SAD je zabranio izvoz svojih cjepiva. Mislim da cjepiva koja se proizvode treba distribuirati posvuda po svijetu, da ih trebaju dobiti i zemlje koje ne stoje financijski najbolje. To je veoma važno i ako se svijet ne procijepi, imamo problem - pojasnio je.
Dotaknuo se i situacije s kinom i Rusijom, odnosno, njihovim cjepivima. Nema povjerenja, kaže, u ona koja nisu odobrena od strane EU. Osim toga, što se Rusije tiče, kaže da brojke o procijepljenosti populacije nisu impresivne. Po pitanju Kine ističe kako ta zemlja mora otkriti kako je virus nastao i svoje informacije podijeliti sa svijetom.
- To je vrlo važno u vezi s ovim, ali možda i nekim budućim virusima - smatra Cloos.
U epizodi prije te, raspravljalo se o brojnim temama, a među njima i situaciji s azilantima. Veliki broj ljudi počeo je u zemlje EU dolaziti zadnjih nekoliko godina i to je stvorili određene probleme.
- Imamo zemlje poput, primjerice, Njemačke i Švedske koje primaju veliki broj azilanata. Ideja solidarnosti je da svi čine jednako, no neke zemlje, recimo, Mađarska i Poljska, uplašile su se da će primitak velikog broja ljudi dovesti do toga da ih treba primiti još više. Osim toga, građani tih zemalja su bili suzdržani po ovom pitanju, jer imaju svojevrsne društvene razloge, koje razumijemo gledajući njihovu povijest, kada je riječ o migrantima - rekao je Cloos.
- Mislio sam tada, a iza toga stojim i danas, da je politička pogreška bila forsirati da zemlje koje ne žele sudjelovati u primanju azilanata to čine. Naime, odluka EU je bila da se migranti prime, no tako, nametanjem te odluke, za koju je glasala većina, došlo je do podjele Europe. Osim toga, ta mjera nikad nije u potpunosti zaživjela svugdje. Problemi koji su tada nastali zaustavili su EU u osmišljavanju paketa mjera za tu situaciju - pojasnio je.