Dok je Gleb Pušev, umjetnik koji je pobjegao iz Rusije kako bi izbjegao mobilizaciju, dovršavao proukrajinski mural u Beogradu, glavnom gradu Srbije, tri su se muškarca bunila protiv njegovog crteža. Mural, čije je oslikavanje trajalo četiri dana i na kojem je prikazana ukrajinska pjesnikinja, kasnije je oštećen. Uz prijatelje koji su stražarili, Pušev je mural ponovno prefarbao.
No, obnovljeni mural ubrzo je bio prekriven proruskim slikarijama. On ga je ponovno obojio pod policijskom zaštitom i obložio pleksiglasom. Zaštita je potom razbijena, a zid prefarban. Pušev sada umjesto toga tiska naljepnice: "Ako ih netko otrgne, to je manje emocionalno bolno".
U tijeku je ‘rat grafitima‘, kaže Pjotr Nikitin, ruski anti-Kremaljski aktivist u Beogradu. Nasuprot škole u kojoj je u pucnjavi 3. svibnja poginulo 10 osoba (radi se o školi Vladislav Ribnikar u kojoj je tada 13-godišnji učenik ubio devet učenika i zaštitara, op.a.), mural Vladimira Putina više je puta preslikavan kako bi se podržala Ukrajina (ponekad mijenjanjem crvene boje na ruskoj zastavi u plavo). Mural u čast Ratka Mladića, srpskog ratnog zločinca, često se uništava pa potom obnavlja.
‘Državi su korisni, šalje poruku‘
Strasti su uzavrele. Nakon što je Nikitin zatražio od lokalnih medija da izvještavaju o preslikavanju Putinovog murala u kojem je sudjelovao, kako piše The Economist, predsjednik Srbije (Aleksandar Vučić, op.a.) je omalovažavao Nikitina na televiziji. On je bio zadržan 44 sata po slijetanju u Beograd 13. srpnja. Još jedan anti-ratno nastrojen Rus, Ilja Zernov, pobjegao je u Njemačku nakon što je pretučen jer je slikao preko grafita na kojima je pisalo "Smrt Ukrajini".
Aida Ćorović, aktivistica koja je prošla grubu policijsku obradu nakon što je jajima gađala Mladićev mural, smatra da država drži korisnim grafite krajnje desnice. Smiruje ekstremiste i sugerira SAD-u i Europskoj uniji kako je potrebna vlada desnog centra da ih obuzda.
Kako se ruski gubici u Ukrajini povećavaju, nacionalistički ulični umjetnici okrenuli su se drugim porukama - homofobiji ("Neću tatu i tatu"), militarizmu ("Srbija Sparta") i iredentizmu ("Kad se vojska na Kosovo vrati").
Krokodil, liberalni kulturni centar u Beogradu, također je promijenio taktiku. Kada su prefarbali mural koji poziva na ponovno osvajanje Kosova, nacionalisti su obnovili mural i išarali njihovo sjedište nacionalističkim sloganima.
Sada njihov osnivač, Vladimir Arsenijević, ima suptilniji, manje politički antiratni pristup. Krokodil, naime, plaća umjetnicima da uključe mlade u oslikavanje prihvatljivije serije murala za koje kaže da će odisati "nježnim stvarima, poput lijepih, mirnih slika žena".