Čelnici država članica EU-a pozvali su u četvrtak da se dodatnih 10 milijuna doza BioNTech/Pfizerova cjepiva podijeli među državama članicama "u duhu solidarnosti".
U zajedničkoj izjavi usvojenoj po završetku virtualnog samita, čelnici su zatražili od veleposlanika pri EU-u da riješe pitanje raspodjele 10 milijuna doza.
“Potvrđujemo načelo raspodjele cjepiva razmjerno broju stanovnika. Pozivamo Odbor stalnih predstavnika da se pozabavi pitanjem raspodjele 10 milijuna doza BioNTech/Pfizerova cjepiva u drugom tromjesečju 2021. u duhu solidarnosti”, kaže se u izjavi čelnika EU-a. Oni su u četvrtak navečer završili svoj virtualni sastanak na vrhu koji je prvotno bio planiran da će trajati dva dana, četvrtak i petak.
BioNTech/Pfizer će u drugom tromjesečju isporučiti 10 milijuna doza cjepiva, koje su inače bile predviđene za isporuku u drugoj polovici godine.
S tim dodatnim dozama mogla bi se donekle ublažiti neravnoteža u raspodjeli cjepiva među državama članicama do koje je došlo zbog problema s AstraZenecom, koja će u prvoj polovici godine isporučiti samo trećinu od obećanih doza. Time su one zemlje koje su najviše naručile od AstraZenece, među kojima je i Hrvatska, ostale najviše zakinute, jer su računajući na AstraZenecino cjepivo, odustale od količine doza drugih proizvođača koju su mogle naručiti u količini sukladno udjelu svoga stanovništva u ukupnoj populaciji u EU-u.
Neslužbeni izvori kažu kako izvorno nije ni trebao biti usvojen zaključak vezano uz nejednaku distribuciju cjepiva. Tijekom rasprave o epidemiji COVID-19 i cjepivu, hrvatski premijer Andrej Plenković na Europskom vijeću je, kažu sugovornici, zauzeo čvrst stav izrazivši nezadovoljstvo sporom dinamikom distribucije cjepiva te neproporcionalnom isporukom doza među državama članicama.
Pojasnio je kako se u duhu solidarnosti treba raspodijeliti 10 milijuna doza Pfizerovog cjepiva, kako bi one zemlje koje su trebale dosad dobiti više doza cjepiva AstraZenece primile više doza Pfizera i time kompenzirale nedostatak koji se nije mogao predvidjeti zbog sporije proizvodnje i distribucije AstraZenece.
Na tom tragu je, pojašnjavaju izvori, i zaključak Europskog vijeća kojim se daje mandat Coreperu da pronađe rješenje u duhu europske solidarnosti.
Za Hrvatsku je dobro da, ako se već dogovor nije postigao na razini Vijeća, da rasprava ne ide na Steering Board (kolegij stručnjaka), nego na Coreper (politički odbor u kojemu su stalni predstavnici vlada država članica EU), s jasnim političkim mandatom Vijeća da se postigne rješenje u duhu europske solidarnosti kako bi se osigurala ravnomjernija distribucija 10 milijuna doza Pfizera iz četvrtog u drugi kvartal ove godine. Ključno je pitanje koliko će od tih 10 milijuna doza dobiti države članice koje su naručile najviše AstraZenece (šest zemalja među kojima je i Hrvatska), a sada su u zaostatku za drugima, a koliko druge zemlje EU „pro rata”.
