Nakon što je američki Dom zastupnika napokon izglasao slanje novog paketa pomoći Ukrajini, Izraelu i Tajvanu ukupno vrijedan 95 milijardi dolara, središnje pitanje koje se nameće jest kada bi Kijev mogao očekivati prve pošiljke, što se točno nalazi u paketu vrijednom 61 milijardu dolara i - ključno - hoće li to biti dovoljno da zaustavi puzajući kolaps ukrajinske linije.
Ukrajinskoj vojsci ponestaje svih tipova naoružanja i streljiva, do te mjere da su vojnici prisiljeni štedjeti čak i metke za vlastite puške. Ruske trupe potiskuju ih na istoku zemlje, avioni sve češće nekažnjeno lete iznad slobodnih ukrajinskih gradova.
Da bi se avioni i kamioni puni oružja uopće zakotrljali prema Ukrajini, prijedlog zakona prvo mora proći proceduru u Senatu te nakon toga dobiti potpis američkog predsjednika Joea Bidena. Usput rečeno, republikanski predsjednik Doma zastupnika Mike Johnson vjerojatno je forsiranjem ovog zakonskog prijedloga ostao bez te fotelje, jer velik broj njegovih stranačkih kolega protivi se slanju dodatne pomoći Ukrajini.
Za razliku od Doma zastupnika, kojim vladaju republikanci, Senat je s tankom većinom pod kontrolom demokrata i očekuje se da će prijedlog proći bez većih problema. Jedino je pitanje kako ga što prije staviti na dnevni red. Lider senatske većine Chuck Schumer kazao je kako postoji "provizorni dogovor" da se glasanje obavi u utorak. Tako brza procedura zahtijeva odobrenje svih 100 senatora.
"Nadamo se da ćemo vrlo brzo postići dogovor", nada se Schumer.
Pa ako to doista bude tako, prve pošiljke mogle bi krenuti preko ukrajinske granice samo nekoliko sati nakon što Biden potpiše zakonski prijedlog. Pentagon ima razgranatu mrežu baza i skladišta po Europi i SAD-u u kojima se nalazi skoro sva oružana pomoć koju Ukrajina treba. To znači da bi oružje već do kraja tjedna moglo biti dopremljeno na front.
Brzina je presudna, upozorio je šef CIA-e William Burns prošli tjedan, uz crnu prognozu da bi bez pomoći Ukrajina mogla izgubiti rat do kraja godine.
"Želimo požuriti sa slanjem pomoći, i to u količinama za koje mislimo da ih Kijev treba kako bi bili uspješni. Kada se zakon usvoji, imamo vrlo robusnu logističku mrežu koja nam omogućuje da sav materijal prebacimo vrlo brzo. Možemo sve izvesti u roku od nekoliko dana", rekao je glasnogovornik Pentagona general Pat Ryder.
Zalihe stoje spremne već mjesecima, ali nisu mogle biti poslane zbog nedostatka novca. Pentagon je potrošio sredstva koja je Kongres bio prethodno odobrio, oko 44 milijarde dolara, i do prosinca prošle godine američko Ministarstvo obrane bilo je u minusu oko 10 milijardi dolara. Do tada učestale pošiljke pomoći Ukrajini počele su presušivati, jer nije bilo garancije da će Kongres odobriti nova sredstva.
Dosad je praksa bila da se paketi pomoći Ukrajini isporučuju na dva načina, preko dugoročnih ugovora s proizvođačima oružja ili preko mjere koja se zove "presidential drawdown authority" (PDA), što nije ništa drugo nego mogućnost da prvi čovjek SAD-a naredi da se već postojeće zalihe iz skladišta odmah prebace tamo gdje su potrebne.
Potonja mjera bit će nužna i u ovom slučaju, jer vremena više nema. I dosad se, uostalom, najčešće koristila da se Kijevu prebace tenkovi, haubice, protuzračni sustavi, streljivo.
"Dosad smo viđali da oružje prebačeno preko mjere PDA na bojišnicu dolazi u roku od nekoliko dana", objasnio je za Glas Amerike Brad Bowman, direktor Zaklade za obranu demokracije.
Američka vojska ima ogromna skladišta u kojima se nalaze tone i tone streljiva svih kalibara. Primjerice, McAlester Army Ammunition Plant u saveznoj državi Oklahomi prostire se na više od 16 tisuća hektara, ima vlastitu željeznicu i u stanju je momentalno isporučiti 435 brodskih kontejnera, od kojih svaki sadrži 15 tona streljiva.
Ta je baza ujedno najveće skladište streljiva za haubice kalibra 155 mm, koje Ukrajina najviše koristi. Apetit ukrajinske vojske za tim tipom streljiva prisilio je SAD da prerošta svoje kapacitete i povuče desetke tisuća projektila iz Južne Koreje u McAlester kako bi se pripremili za ukrajinske potrebe.
A iako je pomoć za Ukrajinu bila najkritičnija od svih mjera izglasanih u Washingtonu u subotu navečer, nije bila jedina. Izraelu je odobreno 26,3 milijarde dolara, od čega će oko 9 milijardi biti namijenjeno humanitarnoj pomoći za Gazu. Oko 8 milijardi dobit će Tajvan u pripremi obrane od Kine.
Dio zakonskog prijedloga je i mjera kojom se kineska kompanija ByteDance pokušava prisiliti da proda društvenu mrežu TikTok, u suprotnom bi uslijedila zabrana platforme u SAD-u. Nadalje, usvojena je i mogućnost zamrzavanja i pljenidbe ruske imovine u inozemstvu te su izglasane nove sankcije Kini, Rusiji i Iranu.