Kasno poslije ponoći čelnici 27 zemalja Europske unije su postigli načelni dogovor o mjerama za smanjenje cijene energenata, čime se otvara I mogućnost ograničenja cijene plina. Upravo je to bila jedna od ključnih prepreka za kompromis na sastanku koji je trajao do iza 2 sata poslije ponoći. Međutim kompromis je bio u klasičnom EU stilu, što znači da će se detalji dogovora tumačiti danima, a dužnost za formalizaciju konkretnih odluka je ostavljena Europskoj komisiji i ministrima energetike koji će se sastati u Bruxellesu sljedeći utorak.
Njemačka i Nizozemska su bili najveći protivnici ograničenja cijene plina, ali su na ovom summitu ipak popustili i omogućili kakav-takav napredak u pregovorima koji idu u tom pravcu. Prema dogovoru uvest će se privremena kontrola cijena plina dok se ne uspostavi novu sustav formiranja cijene.
- Trebalo bi mobilizirati sve relevantne alate na nacionalnoj razini i razini EU-a kako bi se povećala otpornost naših gospodarstava, uz istodobno očuvanje globalne konkurentnosti Europe i održavanje jednakih uvjeta i integriteta jedinstvenog tržišta. Europsko vijeće predano je bliskoj koordinaciji odgovorâ politike. Naglašava važnost bliske koordinacije i zajedničkih rješenja na europskoj razini, ako je to primjereno, i predano je postizanju naših ciljeva politika na ujedinjen način. Vijeće će nastaviti pomno pratiti gospodarska kretanja i predano je daljnjem jačanju naše koordinacije kako bi se dao odlučan i agilan odgovor politike - piše, između ostalog, u zaključcima koje su dogovorili čelnici 27 zemalja članica EU.
Strateške smjernice
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je na tiskovnoj konferenciji kako je ovaj dogovor dobra osnova koja daje strateške smjernice.
Pema dogovoru nastavit će se napori za ograničenje cijene plina koji se koristi za proizvodnju električne energije, ali uz određene uvjete. Ta mjera je već dobila nadimak "Iberijski mehanizam" jer su mjere koje su poduzele Španjolska I Portugal doista doveli do smanjenje cijene električne energije.
Važna odluka, koja bi trebala dovesti do povoljnije cijene plina za zemlje EU, je ona o zajedničkoj nabavi plina. Ali, na insistiranje Mađarska, to neće biti obvezno već na dobrovoljnoj osnovi. Dakle, one zemlje koje će biti spremne udružit će se i kao kartel kupovati plin. Tome se mogu pridružiti i zemlje Zapadnog Balkana.
Belgijski premijer Aleksandar De Croo bio je zadovoljan i ovim polovičnom uspjehom, iako je i on snažno zagovarao ograničenje cijene plina. On smatra da je ovaj sastanak ipak pokazao veliku razinu povjerenja među liderima različitih država članica, što je jako bitno. No, kaže on, prave učinke svih odluka ćemo vidjeti tek kada počnemo dobivati manje račune za plin I struju.
Ovo je zadnji summit za Maria Draghija u svojstvu talijanskog premijera. On je ponovio nužnost za pronalazak rješenja na razini EU i na nužnost novog paketa pomoći. No, Nizozemska i Njemačka smatraju da u postojećim paketima EU ima dovoljno novca koji se može koristiti i za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata. Ipak, njemački kancelar Olaf Scholz nije isključio mogućnost.
Na marginama ovog summita je bilo i nekoliko bilateralnih sastanaka. Među njima se izdvaja i sastanak francuskog predsjednika Macrona i njemačkog kancelara Scholza koji su se dogovorili sastati još jednom sljedeći tjedan u Parizu. Oboje su pokušali u Bruxellesu relativizirati medijske napise kako je došlo do udaljavanja u stavovima Pariza i Berlina, upravo zbog velikih razlika u pristupu energetskoj krizi.
Iako nije bila izravna tema summita, veliki događaj je bio i dogovor čelnika Španjolske, Portugala i Francuske o gradnji novog cjevovoda. Trebao bi biti napravljen za manje od godinu dana i biti ključan za diversifikaciju opskrbe jer bi plin dolazio iz sjeverne Afrike.