MRAČNA PRIČA

Češka na nogama, ovo se ne pamti od Baršunaste revolucije: ‘Tko donosi ključne zakone u 4.36 ujutro?!‘

Dok desničarski populisti i radikali preuzimaju palicu u parlamentu, stotine tisuća građana izašle su na ulice u obranu slobodnog novinarstva

Velik broj prosvjednika u Pragu

 Michal Cizek/Afp
Dok desničarski populisti i radikali preuzimaju palicu u parlamentu, stotine tisuća građana izašle su na ulice u obranu slobodnog novinarstva

Još od Baršunaste revolucije i prosvjeda koji su počeli 17. studenoga 1989. te ubrzo doveli do pada komunističkog režima, nije se u Pragu okupilo toliko Čeha kao ove nedjelje.

Prema procjenama, oko 400.000 nezadovoljnih građana izašlo je na praške ulice prosvjedujući protiv plana vlade premijera Andreja Babiša za ograničavanje demokratskih normi, uključujući neovisnost javne radiotelevizije.

Babiševa vlada želi ukinuti mjesečnu audiovizualnu naknadu od 205 čeških kruna (otprilike devet eura) po kućanstvu, kojom se trenutačno financira Češka televizija i Češki radio, te ta sredstva prebaciti u državni proračun.

Ali, promjena sustava financiranja značit će smanjenje broja radnih mjesta i prestanak produkcije mnogih programa. Još je gora politička dimenzija, jer vlada bi davala novac, ali zauzvrat tražila lojalnost od novinara i urednika.

image

Andrej Babiš

Wojtek Radwanski/Afp

Priča je doslovno mračna. Prilično je čudno donositi važne zakone u 4.36 ujutro, i to u subotu. Međutim, upravo je u to vrijeme 24. listopada vladajuća koalicija u Češkoj hitno raspravljala i u prvom čitanju glasala za zakon koji mijenja načela financiranja Češke televizije (ČT) i Češkog radija (ČRo).

Ova je odluka izazvala široko negodovanje među Česima, a vlada Andreja Babiša optužena je za namjeru preuzimanja kontrole nad javnim emiterima.

- Važni zakoni ne donose se noću. Znate li tko hoda uokolo u 4.36? Lopovi, Gestapo i ještěbáci (zaposlenici nekadašnje čehoslovačke komunističke tajne policije, StB-a), izjavio je Mikuláš Minář, jedan od organizatora nedjeljnog prosvjeda.

Većina medija u Češkoj suglasna je da je ovo najveća kriza za vladu Andreja Babiša u gotovo godinu dana rada. Mnogi istaknuti Česi već su se izjasnili protiv vladina zakona, pa vodeća kazališta u zemlji pozivaju vladu da odustane od inicijative, ali i Udruga katoličkih biskupa Češke Republike zauzela je sličan stav. Međutim, on i dalje tvrdi da neće odustati, pripremajući se i za drugo čitanje i za očekivani veto zakona od Senata i predsjednika Petra Pavela.

image

Prosvjed u Pragu

Michal Cizek/Afp

VIDEO Traje jedan od najvećih prosvjeda u povijesti Češke. Boje se da će se ponoviti Orbánov scenarij

Babiševa vlada sastoji se od njegove stranke ANO, čiji su saveznici tamošnji radikali. Desničarsko-populistička Sloboda i izravna demokracija (SPD) ne traži samo mogućnost referenduma o izlasku iz Europske unije i NATO-a - što Babiš odbacuje - nego bi više od 383.000 ukrajinskih izbjeglica otjerala natrag u njihovu domovinu.

Treća su stranka Motoristi, a imaju slične ksenofobične ideje. Kako se očekivalo, mjesto predsjednika parlamenta pripalo je vođi SPD-a Tomiu Okamuri, koji ne krije da želi ‘očistiti‘ državnu radioteleviziju.

- Nevjerojatno je loše i nemoralno plaćati nešto što ne koristim. Štoviše, to radi protiv mojih interesa, interesa moje zemlje i moje nacije. Češka televizija i Češki radio nisu objektivni i favoriziraju jednu ideologiju, liberalnu, i obrnuto, cenzuriraju, iskrivljuju ili kleveću protivnike i informacije koje se ne uklapaju u njihovu ispravnu propagandu, ne odustaje Okamura.

image

Vlada Andreja Babiša nije računala na ovakve probleme

Michal Cizek/Afp

Zbog takve politike vlada se mnogim Česima već popela na glavu iako su parlamentarni izbori održani prije samo 13 mjeseci. Prije mjesec dana Babiševa stranka ANO nije osvojila ni jedno od 27 senatskih mjesta o kojima se odlučivalo na izborima.

Njegovih 13 kandidata izborilo je drugi krug, ali nijedan nije pobijedio, dok kandidati drugih dviju stranaka vladajuće koalicije, SPD-a i Motorista, nisu prošli ni prvi krug, nego su sva mjesta pripala oporbi ili nezavisnim kandidatima, koji zadržavaju većinu u Senatu od 81 člana.

Najviše razloga za slavlje ima pokret Starostové a nezávislí (STAN) Víta Rakušana. Od ukupno 14 kandidata pobijedilo je njih deset, a dobar rezultat ostvarili su i ODS, demokršćani KDU-ČSL i TOP 09. Rakušan se već predstavlja kao budući premijer.

Ipak, ne treba očekivati pad vlade jer je Babišev ANO i dalje najpopularnija politička stranka u državi. Osim toga, stariji su Česi nostalgični za prošlim vremenima tako da gotovo petina stanovništva Češke smatra da bi ljudi živjeli bolje da komunistički režim nije pao 1989.

image

Prosvjed u Pragu

Michal Cizek/Afp

U Slovačkoj bi 37 posto stanovništva pozdravilo povratak u vremena prije studenoga 1989., otkrili su rezultati ovomjesečne češko-slovačke ankete koju su provele agencije Ipsos i Focus. U Češkoj je nostalgija za prošlim režimom najjača među biračima SPD-a: otprilike 45 posto vjeruje da bi, da komunizam nije pao, život danas bio bolji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. studeni 2026 15:19