INTERVENTNI PLAN

Četiri ključne mjere Bruxellesa: I Hrvati će smanjiti potrošnju struje za 10%, članicama ide 140 milijardi eura

Cijena električne energije koja se ne proizvodi plinski ograničava se na 180 eura po MWh.

Ursula von der Leyen 

 Frederick Florin/Afp

Odmah nakon što je u godišnjem govoru pred zastupnicima Europskog parlamenta Ursula von der Leyen najavila mjere za ublažavanje posljedica velikog rasta cijene energenata, Europska komisija je objavila i formallni prijedlog odluke o tim mjerama.

Ključne mjere su ograničenje zarade kompanija koje profitiraju od visokih cijena energije, smanjenje potrošnje u vršnim satima, solidarnu podjelu tereta kompanija koje zarađuju od fosilnih goriva i razdvajanje plina iz ukupne cijene struje.

Štednja električne energije u vršnim satima bit će obaveza za sve zemlje članice.

"Prvi korak ka smanjenju visokih cijena je smanjenje potražnje. Ovo može utjecati na cijene električne energije i postići smirujući učinak na tržištu", piše u prijedlogu Komisije.

Komisija predlaže uštedu od najmanje 5 posto električne energije u satima kada je najveće opterećenje. Od zemalja članica se traži da one identificiraju 10 posto sati kada je potrošnja najveća. Ukupno bi zemlje članice trebale smanjiti potražnju za 10 posto. Ova mjera će biti na snazi do 31. ožujka 2023 godine. Zemlje članice mogu same izabrati mehanizme za postizanje ovih ciljeva, uključujući i financijski olakšice.

Komisija vjeruje da će ova mjera smanjiti i potrebu za plinom i time utjecati i na smanjenje cijene plina. Iako Komisija više ne spominje ograničenje cijene plina nije se odustalo od cilja smanjenje te cijene.

Drugi ključni prijedlog Europske komisije je ograničenje cijene električne energije koja se ne proizvodi od plina, a to je velika većina električne energije.

Prema prijedlogu Europske komisije cijena megavat sata električne energije će se ograničiti na 180 eura. To se odnosi na struju koja se proizvodi od jeftinih izvora i na koje ne bi trebala utjecati cijena plina. U prijedlogu Komisije se poimenice spominje struja dobivena od obnovljivih i alternativnih izvora kao što su vjetroelektrane, solarna energija, hidro elektrane bez rezervoara, termo elektrane na ugljen, nuklearna energija i druge.

Električna energija moći će se prodavati i ispod cijene

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je rekla da će prijedlog Komisije osigurati više od 140 milijardi eura za zemlje članice s kojima je planirano izravno ublažiti posljedice.

"Sve kompanije imaju prihode na kakve nisu nikada računale, o kojima nisu nikada niti sanjali. U našem socijalnom gospodarstvu profiti su dobra stvar. Ali u ovakvim vremenima je krivo primati nezamislivo rekordne profite kao ratni benefit i na štetu potrošača. U ovakvim vremenima se profit mora dijeliti i kanalizirati prema onima koji najviše trebaju", rekla je.

Treća mjera koju je Komisija predložila je "privremeni solidarni doprinos" na extra profit kompanija koje koriste plin, naftu, ugljen i druge derivate koji nisu uključeni u mjeri ograničenja cijene. Prihode od toga bi prikupljale zemlje članice i kanalizirale prema potrošačima.

I zadnja mjera, za koju Europska komisija smatra da je jako važna, je ona o dopuštanju prodaje električne energije ispod proizvodne cijene, što do sada nije nikada bilo slučaj u EU.

Što se ograničenja cijena tiče, zemlje članice mogu cijenu električne energije koja nije proizvedena od plina ograničiti i ispod cijene od 180 eura po megavat satu koje je plafon postavljen od Europske komisije.

Sve ove mjere, vjeruju u EU, utjecat će i na pad cijena energenata, na stabilnost tržišta, a istovremeno i na veliko smanjenje ovisnosti od fosilnih goriva iz Rusije.

Predsjednica Europske Komisije Von der Leyen podsjeća i da je Europska unija već značajno smanjila ovisnost o Rusiji, da je i prije roka punila svoja skladišta plina koja su sada već popunjena na razini od 84 posto. Spomenula je i brojke prema kojima je uvoz plina iz Rusije s 40 posto u ovo doba prošle godine pao na ispod 9 posto.

"Ali ovo nažalost neće biti dovoljno. Diverzificirali smo opskrbu udaljavajući se od Rusije. Uvozimo iz SAD-a, Norveške, Alžira i drugih", rekla je.

Von der Leyen je optužila Rusiju da manipulira cijenama ali je spomenula i činjenicu da su velike vrućine povećale potražnju za električnom energijom, a suše utjecale na zatvaranje nekih hidro elektrana pa i nuklearnih reaktora.

"Ovo su sve privremene hitne mjere na kojima radimo, uljučujući i raspravu o ograničenju cijene. Moramo nastaviti raditi kako bi smanjili cijene plina. Moramo osigurati opskrbu, a u isto vrijeme osigurati i globalnu konkurenciju. Zato ćemo s državama članicama raditi na razvijanju seta mjera koje uzimaju u obzir specifičnu prirodu naših odnosa s dobavljačima - od nepouzdanih dostavljača kao što je Rusija do prijatelja kao što je Norveška", rekla je von der Leyen.

Ponovila je kako je i način na koji se utvrđuje cijena struje “neopravdana”.

"Moramo razdvojiti dominantni utjecaj plina na cijenu električne energije. Zato ćemo provesti duboku i sveobuhvatnu reformu tržišta električne energije", istaknula je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2022 16:59