BERLIN
NE TREBAJU NAM INSTITUCIJE
Ruska agresija na Ukrajinu pokazuje ne samo da nam treba UN nego da svijet treba i jaki G20
UN je zastario i ne treba nam, predstavlja nepotreban trošak. Često se može čuti takva izjava jer je, navodno, globalna ogranizacija neučinkovita i favorizira pobjednice Drugog svjetskog rata. Ovo potonje je točno, ali teza o neučinkovitosti ne stoji jer UN čini puno na područjima gdje naprosto nema drugih, bilo da je riječ o izbjeglicama, zaštiti djece, kulture, razvoju poljoprivrede, smanjenju gladi… A onda, kad je počela ruska agresija na Ukrajinu, upravo je UN postao točka na kojoj nije bilo skrivanja i svijet se morao izjasniti što misli. Srbija je glasala protiv Rusije, primjerice, što se Moskvi nije svidjelo. I poručila je da je većina globalnog stanovništva podržava što je još jedna potvrda da ne priznaje suverenu jednakost država, jednostavno, Rusija smatra da su neke zemlje suverenije.
Zašto je to važno?
Tako se tvrdilo da je G7 zastario, da su u njemu zemlje koje više nisu globalne ekonomske sile (Italija), a onda je ta skupina pokazala da je dorasla izazovu negativne promjene geopolitičkih okolnosti. U ponedjeljak, 12. prosinca, održan je virtualni sastanak s kojeg je poslana snažna izjava. G7 se ponovno obvezuje pomoći Ukrajini na sve načine da bi onda iskočila rečenica: “Osuđujemo one koji pomažu Putinov ilegalni rat.”
Odmah nakon toga Mađarska daje privolu za EU pomoć Ukrajini, koju je blokirala te pristaje na najnižu globalnu stopu korporativnog poreza, Poljska također ustupa u odnosu na Bruxelles po pitanju vladavine prava. Dogovor o ograničavanju gornje cijene ruske nafte pokazuje da G7 ima i zube i zna gristi (učinke ćemo vidjeti u prvom kvartalu iduće godine). Već gleda prema održivom postratnom rješenju u Ukrajini naglašavajući ostvarivu sigurnost uz pomoć Ukrajini da se “obrani i jamči mirnu i demokratsku budućnost”.
“Nastavit ćemo koristiti sve raspoložive političke alate održavanja globalne financijske, makroekonomske i cjenovne stabilnosti te dugoročne fiskalne održivosti, istovremeno pružajući ciljanu potporu onima kojima je najpotrebnije i radeći zajedno na jačanju naše zajedničke ekonomske sigurnosti u odnosu na vanjske šokove i šire rizike.” Ta se politika ostvaruje i potvrđuje odlučnost G7.
Što je šira slika?
Sve navedeno je potvrda koliko je važan svijet utemeljen na multilateralizmu, s institucijama koje su mjesto razgovora i rasprava, a sve u okviru međunarodnog prava. Rusija je brutalno srušila taj poredak, NR Kina je, kao i uvijek, mudrija, i pokušava ga iznutra promijeniti kako bi postala donositeljica pravila. Savez demokracija, uz podršku zemalja Globalnog juga, mora čuvati postojeći sustav i poticati njegovo dorađivanje: primjerice, ulazak Indije, Japana i Njemačke kao stalnih članica u VS UN-a bio bi velik korak. Razvijanje G20 u tom je kontekstu važan korak jer bi ta skupina mogla uistinu postati neki oblik ‘svjetske vlade’ što je bilo vidljivo tijekom globalne financijske krize. Nova je zadaća u cilju zaštite mira i blagostanja očuvanje postojećih institucija i učvršćivanje novih. NR Kina i Rusija su glasne, ali kad se nađu okružene drugima glas im gubi snagu.
WASHINGTON
Dug nije dobar drug, ali je bolji od vlasničkog utjecaja NR Kine
Američka ministrica financija Janet Yellen objavila je panegirik ekonomskoj politici predsjednika Joea Bidena u The Wall Street Journalu iz kojeg se ipak mogu izvući i neki korisni zaključci: snižavanje inflacije i dalje je glavni cilj, administracija je zadovoljna jer je tržište rada otporno.
“Nedavna ekonomska izvješća pokazuju da je američka privreda i dalje otporna”, piše ministrica.
Claudia Sahm, bivša ekonomistica američke emisijske banke Fed, smatra da povećanje plaća ne bi trebalo nužno utjecati na rast inflacije.
“Solidan rast plaća osigurat će dohodak siromašnijim obiteljima, posebno onima s malom ušteđevinom, kada puni učinak povećanja kamatnih stopa Feda dođe sljedeće godine”, kaže ona. “Inflacija pada, a radnicima je dobro. To je jedini put do mekog prizemljenja, koje je sve izglednije."
Zašto je to važno?
Kad je riječ o globalnoj razini, UNCTAD je pesimističniji i očekuje se da će se tekuće usporavanje globalne trgovine pogoršati 2023. godine. MMF je objavio da je dug kao udio u globalnom BDP-u pao za 10% na 247% globalnog BDP-a, s najviše razine od 257% u 2020. godini. U 2007. godini, prije financijske krize, iznosio je oko 195% BDP-a. Iznos, prava sitnica, 235 bilijuna dolara (235.000 milijardi dolara), a BDP je 96,1 bilijun. MMF je objavio da je privatni dug, koji uključuje nefinancijske obveze poduzeća i kućanstava, doveo do ukupnog pada u 2021. za 6%, na 153% BDP-a. Pad javnog duga za 4%, na 96% BDP-a, najveći je zadnjih desetljeća.
Što je šira slika?
U tom kontekstu EU je pokrenula raspravu o jačanju industrijske strategije, o ubrzanju zelene tranzicije na putu prema energetskoj samodostatnosti - i o smanjenju duga. No, Hina iznosi interesantan zaključak vezan uz raspravu u Europskom parlamentu o zaštiti EU infrastrukture od utjecaja NR Kine.
“Između 2012. i 2015. godine Europa je, u obuzdavanju teške financijske krize, poduzela drastične mjere štednje koje su uključivale prodaju velike infrastrukture” pa sada kineske kompanije posjeduju udio u lukama u Grčkoj, Italiji, Portugalu, Španjolskoj, Belgiji, Nizozemskoj, Njemačkoj. Tada je to bio dio dio politike koja se pokazala pogrešnom jer nije bilo jasno koju opasnost predstavlja neograničeni utjecaj Beijinga/Pekinga na europsku infrastrukturu. Što nas treba poučiti da je bolje nakupiti malo više duga, ali ga pametno uložiti, nego prodati krunske dragulje vlasnicima koji ih mogu koristiti protiv nas.
SANAA
Četiri tisuće djece, sedam milijuna djece, ma tko će to sve pobrojati
Hans Grundberg je posebni izaslanik UN-a za Jemen i u utorak je izvijestio Vijeće sigurnosti da je vrlo vjerojatno da zaraćene strane neće produljiti primirje koje traje od proljeća. Primirje je dogovoreno pod okriljem UN-a u travnju ove godine. ““Huti nameću preduvjete; vlada Jemena suočava se s izazovom definiranja svojih prioriteta”, rekao je upozoravajući da mogućnost "novog sukoba ostaje stvarna".
Zašto je to važno?
Dan ranije UNICEF objavljuje: “Tijekom sukoba u Jemenu više od 11 000 djece dosad je ubijeno ili pretrpjelo tešku tjelesnu ozljedu. U prosjeku četvero dnevno od eskalacije sukoba 2015. godine. Budući da su ovo samo incidenti koje je potvrdio UN, istiniti ‘krvavi danak’ ovog sukoba vjerojatno će biti daleko veći.” Evo brojki koje kidaju srce: ubijeno je 3774 djece (2742 dječaka, 983 djevojčice, a za 49 se nije mogao odrediti rod!; 7245 djece je pretrpjelo teške tjelesne ozljede (5299 dječaka, 1946 djevojčica); 3995 djece je regrutirano u vojske i milicije (3904 dječaka i 91 djevojčica). Škola, obrazovanje, igra, sve je to nestalo. Huti imaju preduvjete, a vlada ne zna što bi pa bi opet malo ratovali. To su konačno samo djeca. A oni su svoju na vrijeme poslali na sigurno.
Što je šira slika?
Ruski napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu nose sve veće rizike za "gotovo svu djecu u Ukrajini odnosno njih gotovo sedam milijuna" u trenutku kada zimske temperature nastavljaju padati, upozorio je u srijedu UNICEF. Ali to nije informacija za gospodara rata u Kremlju, on će reći da bi sve bilo u redu kad bi se Ukrajina predala. A i to nisu ruska djeca. Ne trebaju poklone ni toplinu, a ona jemenska hranu. Ni poklone za Novu godinu.