VIDEO Ovako možete dobiti novac natrag ako vas trgovac prevari. Jako malo ljudi u Hrvatskoj zna za trik

Svi oni koji su nekad naručili i platili neku robu koja im nikad nije stigla jako dobro znaju kako trgovci ponekad iznimno sporo, ili uopće ne, odgovaraju te da povrat novca u takvim situacijama zna biti teži nego dobiti na lotu.

Sljedeći korak obično bude prijava Inspektoratu, ali kod ove su institucije šanse obično i manje nego na lutriji, pa se mnogi osjećaju kao da su došli pred zid.

Dobar dio njih, nažalost, ne zna kako između ta dva koraka obično postoji još jedan, za situacije u kojima je roba plaćena karticom, a koji podrazumijeva da se u cijelu priču može uključiti i banka koju potrošač može zatražiti opoziv plaćanja.

U našem kratkom videu pogledajte o čemu je riječ.

Engleski naziv za to je „chargeback“ i on je moguć u situacijama u kojima ste karticom platili neku robu s kojom postoji problem, ali je prije obraćanja vašoj banci ipak potrebno ispuniti neke preduvjete bez kojih vas neće niti uzeti u obzir.

Tražit će vas dokumentaciju

Kao prvo, kad se banci obratite sa željom da pokrene opoziv plaćanja, bankari će vas najprije zamoliti da im dokažete da ste prethodno problem pokušali riješiti sa samim trgovcem.

Dakle, zatražit će od vas pisanu komunikaciju iz koje se vidi da ste mu se obratili i da vas je odbio ili da vam se uopće nije povratno javio, kao i da ste mu dali dovoljno vremena da problem pokuša sam riješiti.

Drugo, banka će se većinski aktivno angažirati u situacijama u kojima ste robu platili, ali vam nikad nije stigla, i to zato što je taj postupak formalnopravno za banke najjednostavniji.

Razlog je činjenica da u postupku chargebacka trgovac mora dokazati kako je u pravu – u ovom konkretnom slučaju da je doista poslao robu, što dokazuje nekim pisanim tragom – a kako većina onih koji robu nisu poslali ne mogu dokazati suprotno, ovdje je najlakše utvrditi da postoji osnova za povrat, odnosno opoziv plaćanja, pa je iz tog razloga bankama i najjednostavniji.

Stvar im je malo kompliciranija u situacijama kad, recimo, potrošač želi opoziv jer mu trgovac odbija napraviti povrat za robu s greškom.

Jako malo takvih zahtjeva

Ovdje situacija nije baš posve čista – roba možda doista ima grešku, a možda i nema, ili je grešku uzrokovao potrošač – pa banke u ovakvim situacijama zadržavaju pravo odbiti posredovati, računajući kako ne mogu presuditi je li opoziv opravdan ili ne.

Prema statistici koju su nam dostavili, u onom prvom slučaju, kad je u pitanju neisporuka robe, oko dvije trećine opoziva završi u korist potrošača, što je dosta dobar rezultat, iako takvih zahtjeva u domaćim bankama zapravo ima malo.

Zanimljivo je i kako se postupak chargebacka može zatražiti i u situacijama u kojima je bila riječ o zlouporabi kartice, no banke će ovakve zahtjeve po automatizmu odbijati ukoliko je kartica prethodno bila autorizirana 3D Secure sustavom.

Do 120 dana čekanja

Kad su u pitanju rokovi, oni ovise o složenosti postupka te od banke do banke, no u pravilu se dovršavaju ili iznimno brzo, u roku od nekoliko dana, ili mogu potrajati i do nekoliko mjeseci, najviše 120 dana.

Iako je online kupovina sve češći odabir kupaca, udio opoziva plaćanja kod većine banaka još je uvijek zanemariv u odnosu na ukupan broj transakcija, što je potencijalni znak da većina potrošača uopće ne zna za ovu mogućnost.

Ipak, treba paziti da se opoziv traži isključivo u situacijama u kojima je potrošač siguran da je on opravdan – naime, iako je usluga opoziva besplatna, to ne vrijedi u slučaju ako se on pokaže neosnovanim te banke tada mogu naplatiti naknadu za neosnovani opoziv transakcije koja iznosi od 10 do 30 eura.

Imate prijedlog za Veliku Škrticu?

Pišite na: [email protected]

Uključite se u Facebook grupu Velika škrtica, povežite se s najvećom zajednicom potrošača i saznajte odgovore na sva pitanja o kojima drugi šute.

Velika škrtica