Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt dao je intervju za Dnevnik HRT-a, a s njim je razgovarala novinarka Zrinka Grancarić.
Upitan hoće li poduprijeti nastojanja da se u BiH promijeni izborni zakon kako bi se osigurala legitimna politička zastupljenost Hrvata u predsjedništvu Bosne i Hercegovine, Schmidt je rekao:
- Mislim da je to zadatak za odgovorne u Bosni i Hercegovini. To je tema rasprave o ustavnom i izbornom zakonu. Mi s međunarodne strane samo ćemo pomoći, ali u biti oni trebaju odlučiti. Ja bih bio zadovoljan kad bi postigli dogovor.
Na pitanje imaju li Hrvati u stvarnosti jednaka prava kao ostala dva naroda u BiH, rekao je:
- Ovdje sam tek nekoliko tjedana. Mislim da se sad treba promotriti kako narod diše, kako biračko tijelo na to gleda. Mislim da se moramo usredotočiti na Daytonski sporazum. Neke su stvari ispravljene. Postoje tri konstitutivna naroda. Imamo i druge narode. Uglavnom narode koji nisu povezani s tim konstitutivnim narodima. Mislim da nije lako sve ih povezati, ali važno je na tome raditi.
Milorad Dodik jučer je opet rekao da ne priznaje vašu jurisdikciju i da BiH trenutačno nema višeg predstavnika. Kako reagirate na to? - pitala je voditeljica.
- Ne reagiram, rekao je Schmidt pa dodao:
- Vrlo je jasno da me međunarodna zajednica imenovala, da me Vijeće za provedbu mira imenovalo. Ja sam u službi, ovdje sam, živim. Sve pozivam da barataju činjenicama, a ne svojim poimanjem svijeta.
Upitan kako BiH vidi danas i što kani postići tijekom svog mandata, rekao je:
- Čeka nas velik izazov. Postoje neke zapreke u funkcionalnosti državnih institucija. Država ovisi o osnovnoj suglasnosti. To ne znači da se treba napustiti individualni ili etnički identitet. Nipošto. No, to se mora uskladiti zajedničkom koordinacijom. Iskusili smo to i s Europom u cjelini. Europska unija nije ništa drugo nego upravljanje kako bi se postigli kompromisi kod različitih stajališta.
Na pitanje misli li da je vrijeme da se Daytonski sporazum revidira, rekao je da ga se prvo treba ispunjavati.
- U pravilu se nešto revidira ako ste sigurni da će se dobiti nešto bolje. Ja ne vidim da se u ovim uvjetima o ičemu može raspravljati. Trebamo raditi na ispunjenju Daytonskog sporazuma. To će se vjerojatno postići na putu do Bruxellesa, kad BiH postane članicom Europske unije.
Od rata je prošlo 25 godina. Međunarodna zajednica sve je to vrijeme prisutna u BiH. Je li opravdala svoju ulogu?
- Da, prisutna je, ali, iskreno, kao što to i jest slučaj u svijetu, ta su nam mjesta svima vruća, glasna i bučna. Proteklih godina to nije bio slučaj s Bosnom i Hercegovinom. Srećom, jedan od uspjeha Daytonskog sporazuma jest to što je uspostavljen mir. Ne puca se. Mislim da je to najveća prednost, rekao je Schmidt.
Na opasku da stabilnosti i dalje nema, rekao je pak sljedeće.
- No, proteklih deset godina nismo vidjeli da stabilnost prati situaciju. Tako da se moramo okrenuti poboljšanju i boljem položaju. Ja ovdje nisam samo zbog Angele Merkel. Kancelarka Merkel smatrala je nužnim da se razvoj ondje bolje sagleda i da se pomogne kako bi se približili hrvatskim i europskim standardima. Ljude želimo pripremiti za bolji životni standard, za bolji život i bolju mogućnost ostanka u zemlji. Usput budi rečeno, 70% mladih ljudi u anketama govori da bi se rado preselili bilo kamo drugamo. To nije dobro. Na tome moramo poraditi. Zato me kancelarka Merkel zamolila da dođem u BiH i da malo pomnije sagledam kako možemo pomoći i poboljšati život naroda.