RASKOL MEĐU SAVEZNICIMA

Cijela Europa se ogradila od Bidena! On ponovio: ‘Ljudi poput Putina ne bi trebali biti na vlasti‘

Biden kaže da njegov istup ne znači promjenu američke politike: ‘Ne želimo ga zbaciti s vlasti, ali on ne bi trebao biti na vlasti‘
 Denis Balibouse/AFP

Dok američki diplomati pokušavaju uvjeriti javnost i partnere da izjava predsjednika Joea Bidena o Vladimiru Putinu nije bila usmjerena prema smjeni režima u Moskvi, europski lideri pokušavaju se distancirati a da pritom ne ostave dojam da će takva izjava značiti početak raskola u dosad čvrstom savezu protiv Putina.

Europljani su se uglavnom javno distancirali od onog dijela izjave američkog predsjednika Bidena u kojem spominje da Putin "ne smije biti na vlasti", iako se ta izjava na engleskom može shvatiti i da "ne smije imati moć". Sam američki državni tajnik Antony Blinken rekao je kako SAD "nema strategiju smjene režima u Rusiji ili bilo gdje drugdje".

Mnogi Europljani strahuju da takve izjave mogu poslati krive poruke da je cilj Zapada smjena vlasti u Rusiji. A nije, nego je cilj zaustaviti rusku agresiju na Ukrajinu i pomoći Ukrajincima da sami ostvare svoje pravo na samoobranu. Među europskim liderima koji su se distancirali od Bidenovih izjava o tome da Putin, kojeg je nazvao "koljačem", ne bi trebao biti na vlasti su francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Boris Johnson i visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell.

image
Saul Loeb/AFP

"Na građanima je Rusije da o tome odlučuju, kada bi oni bili u stanju to odlučiti. Ono što mi pokušavamo jest zaustaviti Putinov rat, njegovu agresiju na Ukrajinu", izjavio je visoki predstavnik Europske unije.

Europska je unija uvijek bila oprezna, nazvala je Putina autokratom, ali nikad nije dala naslutiti da bi njegova smjena s vlasti bila cilj angažiranja EU. Francuski predsjednik Macron, koji je u napetoj predizbornoj kampanji pa računa i što njemu odgovara, pozvao je na oprez jer, smatra, treba držati kanale komunikacije s Putinom. On osobno možda i najčešće od svih zapadnih lidera razgovara s ruskim predsjednikom zbog čega je i pod pritiskom dijela europske javnosti jer dosad nije ništa postigao, a Putin je samo povećao intenzitet razaranja ukrajinskih gradova.

"Ja ne bih koristio ovakve komentare. Ne bismo trebali riječima ili djelima dodatno eskalirati situaciju", rekao je Macron u razgovoru za francusku televiziju, najavivši da će on i dalje imati razgovore s Putinom te da je cilj zaustaviti rusku agresiju i osigurati povlačenje ruskih snaga iz Ukrajine.

Poziv na oprez

Osim Pariza, i Berlin nastavlja razgovore s Putinom i pozivanje na oprez, iako je i Njemačka od početka invazije dramatično promijenila smjer. Godinama je surađivala s Putinom, povećavala zajedničke projekte i tako postala jedna od država koja je više od drugih ovisna o ruskom utjecaju, i to ne samo energetskom. Ugledni portal Politico, koji je djelomično i njemački, u ponedjeljak je objavio izrazito kritičan komentar o generacijama njemačkih političara, nazvavši ih "korisnim idiotima" jer su se godinama ponašali naivno prema Rusiji. Posebno je kritičan taj komentar bio prema bivšoj kancelarki Angeli Merkel koja je nakon ruske aneksije Krima odobrila projekt Sjeverni tok 2. Taj portal čak navodi da "Njemačkoj nije strano biti na krivoj strani povijesti", što je dosta neugodno za sadašnji politički establishment te zemlje.

Europska unija se tradicionalno distancira od bilo kakvih ciljeva smjene režima, bez obzira na to jesu li takvi režimi prihvatljivi ili ne. Od Sirije do Venezuele i Kube, EU pokazuje kako otvoreno kritizira takve režime, ali ne želi se miješati u unutarnja pitanja kao što su smjene režima.

U slučaju Putinova režima Europljani su također oštri. Da su ruske snage počinile ratne zločine u Ukrajini, govori većina lidera europskih institucija i država EU, iako oni dosad nisu za to izričito optužili osobno predsjednika Putina.

Diplomati u Bruxellesu smatraju da treba nastaviti višestruki angažman u različitim smjerovima. Prvi je pomoći Ukrajini da se brani, drugi pomoći milijunima ukrajinskih izbjeglica koji bježe od rata, a treći je nastaviti snažne sankcije protiv Putina, od ekonomskih do političkih.

"Ipak u našim naporima moramo ostaviti i kanale komunikacije s Moskvom jer će u suprotnome biti još teže osigurati prekid vatre i dostavu humanitarne pomoći te pomoći u pronalasku diplomatskog rješenja", istaknuo je jedan diplomat EU, naglasivši da "ne želi ulaziti u rasprave je li Putin dobar ili ne jer ono što se događa u Ukrajini govori dovoljno samo po sebi".

Ratni zločini

Kako su u posljednje vrijeme mnogi uspoređivali ruskog predsjednika Putina sa Slobodanom Miloševićem, koji je na kraju završio na Haškom sudu za ratne zločine, neki diplomati misle da bi i Putin mogao tako završiti. Međutim, mnogima se ta mogućnost čini nerealnom. Kada je u proljeće 1999. godine tadašnja glavna tužiteljica Haaškog suda Louise Arbour podigla optužnicu protiv Slobodana Miloševića za ratne zločine, u vrijeme dok su trajali NATO-ovi napadi na Srbiju, a srpske snage činile ratne zločine na tlu na Kosovu, u NATO-u su mnogi krugovi bili zabrinuti. Govorili su kako se time Miloševića isključuje kao mogućeg sugovornika s kojim su ipak pokušavali postići dogovor.

Nakon toga su se kao posrednici u razgovorima s Miloševićem angažirali finski predsjednik Martti Ahtisaari i ruski premijer Viktor Černomirdin. Uz njihovo je posredovanje došlo do takozvanog Kumanovskog sporazuma.

Teško je očekivati da će ruski predsjednik Putin nakon svega postati cijenjen i ugledan partner zapadnih lidera u budućnosti. Ali, u ovom trenutku europski lideri vjeruju da je mudro zadržati kanale komunikacije s njim, pogotovo zato što je bez sumnje on jedina osoba koja može donijeti odluku o prestanku ruske agresije na Ukrajinu.

Biden: Ne zagovaram Putinovo zbacivanje s vlasti, ali takvi ljudi ne bi trebali voditi države

Američki predsjednik Joe Biden u ponedjeljak je u Washingtonu dodatno pojasnio svoj sporan istup u Varšavi.

Rekao je da se nema namjeru nikome ispričavati, ali da je to što je rekao bio izraz njegove "osobne moralne užasnutosti", a ne promjena američke politike prema Rusiji.

- Ni jednu riječ ne povlačim, nikome se nemam namjeru ispričato, rekao je Biden odgovarajući na pitanja novinara.

- Ja u tom govoru nisam objavljivao našu novu politiku. Ali, Putin ne bi trebao ostati na vlasti iako ja nipošto ne zagovaram njegovo zbacivanje, rekao je dodajući da se ponašanje ruskog predsjednika promijenilo od njihova zadnjeg razgovora.

- Ma, nitko ne vjeruje da bi Amerika išla rušiti Putina s vlasti. Ali, takvi ljudi ne bi trebali vladati državama, napomenuo je američki predsjednik.

Na pitanje brine li ga da bi njegov istup mogao dovesti do dodatne eskalacije u Ukrajini, Biden je uzvratio: - Briga me što Putin misli. (JL)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. kolovoz 2022 08:42