Meksički pezo ojačao je nakon vijesti da su američki predsjednik Donald Trump i meksička predsjednica Claudia Sheinbaum imali "konstruktivan telefonski razgovor". Trump je pohvalio Sheinbaum kao "krasnu ženu" i zahvalio joj na predanom radu u borbi protiv krijumčarenja fentanila u Sjedinjene Države. Bili su to prvi prvi pozitivni tonovi iz Bijele kuće prema južnom susjedu s kojim Trump želi "novi odnos". Meksiko se nada da bi predsjedničini rezultati mogli biti dovoljni da se Trump udobrovolji i da odustane od carina koje bi dotukle siromašnu zemlju punu problema.
Financial Times piše da je Claudia Sheinbaum s prvim mjerama počela i prije Trumpove inauguracije. Za razliku od prethodnika Andrésa Manuela Lópeza Obradora, Sheinbaum je oštro pristupila rješavanja problema narkodilera, navodi FT. AMLO je zastupao pristup "zagrljaji, a ne meci", no njegova nasljednica odlučila se za mnogo čvršći pristup. Prema nekim procjenama, u prvih stotinu dana u uredu Sheinbaum je zaplijenila stotinu puta veću količinu oružja nego AMLO u istom razdoblju svog predsjedničkog mandata, i 2000 puta više droge.
Promijenila je i prethodnikovu politiku minimalne suradnje sa SAD-om. Kako bi mu pokazala da misli ozbiljno, i prije Trumpove inauguracije izručila je SAD-u dotad najveću skupinu narkodilera - 29 osoba, među kojima je bio i boss kojeg Washington pokušava uhvatiti već 40 godina. Dogovoreni su susreti šefova sigurnosti u oba glavna grada, a poboljšana je razmjena podataka. Meksička strana objavila je da su na temelju američkih obavještajnih podataka izveli nekoliko važnih uhićenja.
Dva razloga
Sudbina Meksika u trgovinskom ratu sa SAD-om privlači pažnju iz dva ključna razloga, objašnjava FT. Prvi je gospodarski: meksičko je gospodarstvo snažno vezano uz izvoz prema Sjedinjenim Američkim Državama, zbog čega su društvena i politička stabilnost zemlje izravno pogođene eventualnim američkim ekonomskim pritiscima. Meksički ekonomisti upozoravaju da bi, u najgorem scenariju, uvođenje američkih carina moglo gurnuti zemlju u duboku recesiju.
Drugi razlog odnosi se na političku dinamiku - Meksiko se danas smatra dobrim primjerom za proučavanje postavljanja zemalja prema Donaldu Trumpu. Dok je Kanada na pritiske iz Washingtona odgovorila čvrstim stavom i protumjerama, meksička predsjednica Claudia Sheinbaum odabrala je suprotan pristup. Od početka mandata Sheinbaum izbjegava konfrontaciju, naglašavajući poštovanje prema američkom predsjedniku. Umjesto reciprociteta, odlučila se na suradnju: nije uvodila protucarine, a istodobno je pristala rasporediti dodatnih 10.000 vojnika na granicu sa SAD-om.
Za promjenu politike Sheinbaum se oslonila na Omara Garcíju Harfucha, bivšeg policajaca koji je preživio pokušaj ubojstva, piše FT. Povećala mu je ovlasti i omogućila da oformi specijalne policijske jedinice koje je AMLO raspustio okrećući se vojsci u pokušaju da suzbije kartele.
Malo bi bilo reći da je stanje u Meksiku po pitanju bandi "goruće". Zemlja se desetljećima bori sa strašnim nasiljem. Dijelovi zemlje imaju veću stopu ubojstava nego svjetske ratne zone. Za ilustraciju, samo u AMLO-ovom mandatu ubijeno je 200.000 ljudi, a 50.000 ih je oteto, što je velik porast u odnosu na prijašnji politički ciklus. Danas postoje početni znakovi da se stvari s novim pristupom poboljšavaju. Ubojstva, koja su bila u silaznoj putanji i prije nego što je Sheinbaum preuzela ured, pala su u njezinih prvih šest mjeseci na vlasti za oko 15 posto. I neki drugi zločini bilježe pad stopa. Međutim, otmice su blizu rekordnih razina, a dijelovi Meksika i dalje su prožeti svakodnevnim nasiljem. U saveznoj državi Sinaloa, notornoj po dilerima, leševi na cesti i dalje su normalan prizor.
PR strategija?
Nova vlada ističe da se vidi napredak u saveznim državama poput Guanajuata, gdje je smještena većina meksičke automobilske industrije, i koja je daleko najgora po stopama ubojstava. Sheinbaum tvrdi da se vide prvi znakovi smanjenja broja smrti i da su uhićeni neki od najbrutalnijih kriminalaca.
Međutim, neki stručnjaci kažu da se sve svodi na PR strategiju kojom meksička vlada pokušava ostaviti dojam da mijenja stvari.
Istodobno, Sheinbaum se bori s najvećim fiskalnim deficitom od 80-ih, a jako je smanjila i proračun za sigurnost što otežava istinski napredak u borbi protiv narkokartela.
Sheinbaumina strategija smirivanja tenzija, iako zasad daje rezultate, i dalje ostaje pod budnim okom analitičara koji se pitaju koliko dugo takva taktika može održati ravnotežu u složenim američko-meksičkim odnosima.
Dublji pogled otkriva da je SAD Meksiko tretira jednako kao i "prkosnu" Kanadu. Primjerice, samo tjedan dana prije objave o "konstruktivnom razgovoru", američka administracija napadala je Meksiko po pitanju vode. Američke vlasti optužile su Meksiko da im duguje oko 70 posto vode iz rijeke Rio Grande te da zbog njihova kršenja dogovora trpe teksaški farmeri. Sjedinjene Države i Meksiko imaju dogovor prema kojem Meksiko dostavlja Americi određenu količinu vode iz rijeke koja ih dijeli svakih pet godina. Iako trenutačni petogodišnji ciklus završava u listopadu, Meksiko je SAD-u dostavio tek 30 posto dogovorene količine. Trump je zbog toga na Truth Socialu "urlao" da će ima nametnuti nove carine, ako ne i sankcije. Sheinbaum je odgovorila da se Meksiko drži dogovora, ali da je količina voda drastično smanjena zbog trogodišnje suše.
Novi sukob?
No, to je manje bitan detalj. Prošlog mjeseca Bijela je kuća poslala dramatičnu optužbu na adresu Ciudad de Mexica: "Meksičke organizacije za krijumčarenje droge u nepodnošljivom su savezu s meksičkom vladom." Joshua Treviño iz konzervativnog think-tanka America First Policy Institute, bliskog Donaldu Trumpu, taj je komentar pozdravio kao "tektonsku izjavu koja najavljuje novo doba konfrontacije između dviju zemalja".
Naime, u republikanskim se krugovima sve ozbiljnije raspravlja o tome bi li SAD trebao upotrijebiti vojnu silu protiv narkokartela unutar Meksika. Think-tank Defense Priorities, utjecajan u konzervativnim krugovima, nedavno je upozorio: "‘Bombardirajmo Meksiko‘ sve se češće spominje kao moguća sigurnosna politika za granicu. Bila bi to ozbiljna pogreška."
Neki utjecajni Meksikanci, iza zatvorenih vrata, priznaju kako ne bi nužno bilo loše da američki pritisak potakne njihovu vlast na odlučnije mjere protiv narkokartela. Ipak, jednostrani američki vojni napadi na kartele - iako bi naišli na odobravanje dijela Trumpove baze - doveli bi meksičku vladu u gotovo bezizlaznu situaciju. Takvi bi potezi mogli uvući SAD u još jedan beskonačni sukob, a da se pritom ne dotaknu korijeni problema - poput ilegalne trgovine oružjem iz SAD-a u Meksiko i neutažive američke potražnje za drogama.
Trumpovo poistovjećivanje carina s rješenjem za narkotike, ilegalne migracije i trgovinske nesuglasice istovremeno, dodatno otežava meksičkom vodstvu kreiranje razumnog odgovora. Stoga predsjednica Claudia Sheinbaum pokušava umiriti američkog čelnika laskanjem i diplomacijom, nadajući se da će mu pažnju odvući neka druga tema - ili da će ga savjetnici nagovoriti na realniji pristup.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....