POSLJEDICE PANDEMIJE

Cijena pobjede protiv Covida-19 mogao bi biti život s bitno manje slobode

Profesor Stephen Walt s Harvarda smatra da će, kako god, korona ojačati državnu vlast, nacionalizam, antiglobalizam i izolacionizam. On kaže da se mnoge vlade neće htjeti samo tako lako odreći proširenih ovlasti koje su si dale tijekom pandemije
 AFP

Što nas čeka nakon završetka korona pandemije? Kakav će biti svijet? Neki analitičari smatraju da će promjene koje će doći nakon korone bit epohalne poput onih koje su nastupile nakon pada Berlinskog zida koje su stubokom promijenile način života, državne politike i navike, ali i da bi zapadne demokratske tekovine, slobode i liberalni način života kakav poznajemo mogao doći u pitanje. Sadašnje vrijeme nije samo borba protiv opakog virusa koji je učinio da cijeli svijet odjednom “stane” i pokaže koliko smo ipak krhki, unatoč tome što smo sposobni odletjeti na Mars (je li to izlaz!?), nego je to i istovremena borba i za očuvanje ustaljenih demokratskih postignuća. Ugrožava li korona civilizacijske dosege zapadne demokracije?

Hrvatski sabor želi donijeti odluku da se ljudi u samoizolaciji kontroliraju putem mobitela, da policija nadgleda provedbu karantene. Slovački parlament je nedavno već izglasao takvu mjeru, uz negodovanje oporbe. I u Hrvatskoj je premijer Plenković želio zaobići predsjednika Milanovića u donošenju odluka. Mnogi će to pozdraviti u ovoj ekstremnoj situaciji, ali koliko to dugoročno može izmijeniti i ugroziti naš način života i koliko pomaže jačanju autoritarnih pa i diktatorskih težnji mnogih današnjih političkih vođa? U svjetskim medijima vodi se rasprava - tko se bolje nosi s koronom - autoritarni ili demokratski režimi. Jedni kao “ideal” spominju Kinu i Rusiju, drugi pak Južnu Koreju i Njemačku.

Nadzor nad građanima

Profesor Stephen Walt s Harvarda smatra da će, kako god, korona ojačati državnu vlast, nacionalizam, antiglobalizam i izolacionizam. On kaže Foreign Policyju da se mnoge vlade neće htjeti samo tako lako odreći ovlasti koje su si dale tijekom pandemije. Richard N. Haass, autor knjige The World: A Brief Introduction, uvjeren je da će se mnoge zemlje “povući u sebe” i biti nepovjerljive prema onima “preko granice”.

Demokracija je već ugrožena. Spominju se dvije ključne točke: po jednoj demokratski sustavi imaju bolju i efikasniju zdravstvenu i socijalnu zaštitu, a autoritarni režimi imaju više mobilizacijskog i represivnog kapaciteta i resursa. Svatko se bori na svoj način s pošašću virusa. Nema kretanja i protoka ljudi i roba, zatvorene su granice, a jačanje restriktivnih mjera otjeralo je ljude u kuće i izolaciju.

Mnogi u ovom trenutku to pozdravljaju jer se samo tako može obuzdati širenje pandemije. No, što će biti poslije i hoće li država i dalje htjeti ostvarivati takav nadzor nad nama!? U Moskvi postoji čak 170 tisuća kamera, na ulicama, institucijama i podzemnoj željeznici, spojenih na sustave koji u rekordnom roku mogu identificirati svakog snimljenog, pa ga prepoznati čak i po silueti. Taj sustav opslužuje oko 100 tisuća ljudi, od IT stručnjaka do policije, a sa svime je, kažu, povezan FSB.

Sada se on, navodno, koristi samo za kontrolu onih koji su u samoizolaciji, ali ruski borci za ljudska prava već upozoravaju na zloporabe i kontrolu “antirežimskih” oporbenih građana. Iako je sustav prekrio Moskvu tim kamerama, “ljudskopravaši” napominju da su na osnovi toga već privođeni sudionici prosvjeda, a da se, recimo, unatoč tomu, nije smanjio ulični kriminalitet. Podržavljenje se uočava i u nekim liberalnim državama poput Austrije, Portugala i nekih drugih zemljama EU koje također najavljuju stroge kazne, pa i zatvorske za one koji se ne pridržavaju strogih uputa. Dakle malo treba da se zanemare osnovne demokratske norme i pribjegne strogoći, ali koliko će se to sve zadržati i nakon što pandemija mine?

- Možda je ovo najteža kriza s kojom se suočava naša generacija, ali trebamo već sada razmišljati o njezinim posljedicama. Prvi put u ljudskoj povijesti, uz pomoć tehnologije, sve se ljude može nadzirati 24 sata na dan. Prije pola stoljeća to nije uspijevalo čak niti KGB-u jer niti ova moćna služba nije imala dovoljno agenata koji bi pratili svakog sovjetskog državljanina, dok današnje vlade to mogu uz pomoć senzora i snažnih algoritama. “Dovoljno je vidjeti što rade Kina i Izrael”, upozorio je utjecajni izraelski povjesničar i publicist Yuval Noah Harari u autorskom članku u Financial Timesu. Hararijeva zabrinutost nije neosnovana.

Kineske vlasti svojim su državljanima na mobitel poslale posebnu aplikaciju, koja detektira ima li vlasnik Covid-19. Svaki vlasnik mobitela u Kini preko aplikacije je dobio ocjenu u bojama na temelju njegova zdravstvena stanja i povijesti putovanja, tako da zeleno svijetli zdravima, crveno zaraženima, a žuta boja onima koji su bili u kontaktu sa zaraženima, ali koje virus još nije inficirao ili za to nema potvrde.

Čak i kad je ukinuta stopostotna karantena, zadržana je odredba o obavezi nošenja spomenutih aplikacija, a krši li netko ovu zapovijed, kontroliraju policija i stražari, koji su raspoređeni u parkovima, kolodvorima i ostalim javnim mjestima. Mnogi se pribojavaju da bi i američki predsjednik Donald Trump mogao iskoristiti ovu situaciju za jačanje svog političkog autoriteta, kojemu je sklon i kojemu se divi, a neki u SAD-u već kažu da bi se mogli vratiti na atmosferu koja je vladala u doba makartizma ili onu koja je opisana u najnovijoj seriji Zavjera protiv SAD-a.

Iako je prošlo mjesec dana, Peking nije demantirao vijest poznatog portala Vice, koji su krajem veljače objavili kako kineske vlasti na mrežama poput Twittera i WeChata aktivno prate građane koji dijele ‘negativne informacije o epidemiji koronavirusa’. U spomenutom članku se tvrdilo kako kineska vlada cenzurira vijesti i objave koje u negativnom kontekstu opisuju širenje epidemije Wuhanom, kao i iskustva građana Wuhana, među ostalim, i objave na društvenim mrežama u kojima opisuju teške životne uvjete, što je za Vice potvrdilo nekoliko državljana Kine, a redakcija je, sasvim razumljivo, zaštitila njihove identitete.

Izraelska vlada premijera Benjamina Netanyahua prošli je tjedan odlučila da Shin Bet, agencija za unutarnju sigurnost, može pratiti svaki mobitel u Izraelu tijekom 24 sata. Kibernetičko praćenje koristit će se za lociranje osoba koje su bile u kontaktu s nositeljima virusa, a tehnologija omogućuje Shin Betu da prati ljude koji se približe drugim osobama na udaljenost u kojoj se mogu zaraziti te ih izravno obavještava na njihove mobitele da su bili izloženi i zato moraju u karantenu ili se podvrgnuti testiranju.

“Od vas, izraelskih građana, traži se da ostanete u kućama. To više nije zahtjev, to nije preporuka, to je obvezujuća direktiva koju će provoditi redarstvene vlasti”, rekao je Netanyahu u televizijskom obraćanju, ali odluka je tek ovih dana postala punovažna. Naime, Vrhovni sud (koji ipak radi, za razliku od mnogih državnih službi) zabranio je sigurnosnim službama da elektronskim putem prate izraelske građane i hapse ljude koji krše karantenu, sve dok se ne osnuje parlamentarna komisija koja će nadgledati djelovanje tajnih službi, što je u međuvremenu napravljeno.

Drastično kažnjavanje

Do sada je Shin Bet ovakvim metodama pratio osobe osumnjičene za veze s terorizmom, a sada su počeli nadgledati sve Izraelce, uz objašnjenje kako tako znaju koga treba izolirati i testirati.

Unatoč ovim mjerama, u četvrtak je izraelski ministar obrane Naftali Benett iznio dramatično upozorenje vezano za Covid-19. Prema Benettu, očekuje se eksponencijalni rast epidemije, a vlada će, kako je najavio, učiniti sve da ne bude kao u Španjolskoj. Usto, da netko ne pomisli kako Izrael nije demokratska država, dozvoljene su i demonstracije, ali uz obvezna 2 metra razmaka među prosvjednicima.

U Poljskoj, iako su na djelu vrlo stroge mjere i drastično se kažnjavaju oni koji ih se ne pridržavaju, vladajući ultrakonzervativni PiS (Pravo i pravda) nije odgodio predsjedničke izbore 10. svibnja, štoviše, aktualni predsjednik Andrzej Duda nije prekinuo svoju kampanju. U PiS-u ne vide ništa “strašno”, mada su svi ostali oporbeni kandidati obustavili kampanju. U susjednoj Srbiji, predsjednik Aleksandar Vučić, iako se na početku pandemije doslovce ismijavao s njom, govorio o “rakiji koja ubija virus”, pozivali su se građani da slobodnu idu u Italiju u šoping, a njegovi mediji spominjali da “Srbi imaju gen otporan na koronu”, prvi je u Europi uveo policijski sat te praktički ukinuo sve ostale demokratske institute osim svojih odluka i ukaza.

Skupština praktički ne funkcionira i omogućava mu da izvanredno stanje može produljivati dok mu odgovara. Slična je situacija i u Mađarskoj, gdje i Viktor Orban praktički komunicira samo putem vlastitih uredbi, a od institucija ostao je samo Ustavni sud, koji je pod njegovom kontrolom. Donosi Zakon o zaštiti od korone, kojim sebi daje praktički neograničene ovlasti, a neki upozoravaju da taj zakon nema ograničenje djelovanja.

Neke države praktički najavljuju (Armenija, Latvija, Moldavija i Rumunjska) ukidanje ili privremeno odustajanje od odredbi Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava pa će doći do suspenzije nekih građanskih prava dok traje izvanredno stanje opasnosti od pandemije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. prosinac 2022 04:44