Vodeći ljudi Europske unije vjeruju kako zbog dostave novih doza cjepiva više ne bi trebalo biti prepreka za ubrzavanje cijepljenja protiv koronavirusa diljem Unije, nakon što je u travnju isporučeno više od 105 milijuna doza.
U svibnju bi se u članicama EU-a trebalo podijeliti oko 125 milijuna doza, te oko 200 milijuna u lipnju, čime bi cijeli blok bio na najboljem putu da ostvari godišnji kapacitet od 4 milijarde doza godišnje.
Samo nekoliko mjeseci ranije, države EU-a pogledavale su prema Izraelu, Sjedinjenim Državama i Britaniji i pitale se “što je pošlo po krivu?”. U siječnju, Europskoj uniji je isporučeno tek 14 milijuna doza, 28 milijuna u veljači te 60 milijuna u ožujku.
Najveća je prepreka planu cijepljenja bilo rezanje planiranih dostava cjepiva AstraZenece - EU je računala na britansko-švedsku tvrtku kao glavnog dobavljača cjepiva, no zbog drugih obaveza koja je tvrtka preuzela, te zbog ugovora s Ujedinjenom Kraljevinom, Bruxelles je tvrtki bio znatno niže na listi prioriteta.
Jesu li ugovori ispoštovani odlučit će sudovi, nakon što je Europska komisija odlučila tužiti AstraZenecu zbog neisporuke obećanih doza. No, EU će se u budućnosti osloniti na tvrtku Pfizer, od koje je naručila 1,8 milijardi doza tokom sljedeće dvije godine - dovoljnu količinu za cijepiti sve građane EU-a te za dijeliti viškove diljem svijeta.
Do nedjelje je gotovo četvrtina građana EU-a dobila barem jednu dozu nekog od cjepiva - europski je prosjek 24,62%. Neke su države ipak znatno uspješnije od prosjeka, poput Malte, gdje je barem 52% stanovnika primilo najmanje jednu dozu, ili Mađarske, gdje je brojka 42%.
Neke su države i znatno ispod prosjeka, poput Rumunjske i Hrvatske, gdje je tek nešto više od 17% građana dobilo barem jednu dozu, ili najgorih - Latvije i Bugarske - gdje je tek 14% i 9% građana dobilo barem jednu dozu. U svim ostalim državama EU-a, najmanje 20% građana već je primilo prvu dozu, što u praksi znači i znatno veći postotak starijih i odraslih osoba, jer u broj svih građana spadaju i djeca mlađa od 16 godina, koju se još ne cijepi.
U Hrvatskoj se cijepljenje ipak ubrzava pa je 29.4. cijepljeno čak 46.887 ljudi u jednom danu, a prema planiranim količinama cjepiva koje bi trebale stići tijekom svibnja i lipnja, HZJZ se nada cijepiti više od 1.848.462 osoba do kraja lipnja - više od 55% odraslih osoba. Danas je Stožer izvijestio da je s 3. svibnjem utrošeno 921 527 doza, a cijepljena je 716 861 osoba. Prvom dozom cijepljeno je 509.580 osoba, dok je drugom dozom cijepljeno 204.666 osoba.
U Nizozemskoj se sada u prosjeku svake sekunde daju dvije nove doze cjepiva, i većina EU zemalja do danas je eliminirala sve logističke probleme oko cijepljenja. Već za koji mjesec, EU bi se mogla suočiti s istim problemom kao i Sjedinjene Države danas - cjepiva ima više nego što ga ljudi žele.
Premijer Andrej Plenković najavio je danas da će Hrvatska na tjednoj razini imati najmanje 200 tisuća doza. "Kada dođemo do 2,2 do 2,3 milijuna cijepljenih, to će biti jako dobro. Ciljevi su da se ove doze koje imamo na raspolaganju koriste", rekao je.
Plenković je napomenuo i kako od početka računaju na to da se od 3.3 milijuna odraslog stanovništva neće svi cijepiti, odnosno vjeruju da će ta brojka biti oko milijun stanovnika, a više možete pročitati ovdje.