Prije točno godinu dana ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je invaziju na Ukrajinu. Ono što je u zamisli ruskog diktatora trebala biti trodnevna operacije pretvorilo se u rat koji traje već godinu dana i kojem se kraj zasad - ne nazire. Tom prilikom prisjećamo se ključnih momenata rata.
24. veljače
Ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je u televizijskom obraćanju početak "posebne vojne operacije" u istočnoj Ukrajini. Izjavio je da Rusija želi "demilitarizirati i denacificirati" Ukrajinu. Nekoliko minuta nakon njegove objave eksplozije su se začule u Kijevu, Harkivu, Odesi i Donbasu, a ukrajinski dužnosnici objavili su da su ruske trupe stigle u Mariupolj i prešle istočne granice.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je izvanredno stanje i opću mobilizaciju. Američki predsjednik Joe Biden proširio je sankcije na četiri ruske banke i zabranio izvoz osjetljivih američkih tehnologija posebno u sektoru zrakoplovstva, pomorstva i obrane.
26. - 27. veljače
Zelenski odbija američku ponudu za evakuaciju riječima da "mu ne treba prijevoz, nego streljivo". Ruski napadi na Kijev i istočni grad Harkiv i Černihiv na sjeveru su zaustavljeni jer ukrajinski branitelji gađaju vozila za opskrbu projektilima Javelin. EU zabranjuje odabranim ruskim bankama strani prijenos i zamrzava depozite ruske središnje banke. Također zatvara svoj zračni prostor za ruske zrakoplove.
28. veljače
Ukrajina objavljuje kandidaturu za Europsku uniju.
1. ožujka
Ruski vojni konvoj dug 65 kilometara kreće se prema Kijevu.
4. ožujka
Ruske snage granatiraju najveću europsku nuklearnu elektranu Zaporižja povećavajući prijetnju od ponavljanja katastrofe poput Černobila.
8. ožujka
Europska komisija predstavlja REPowerEU, plan za smanjenje ovisnosti o ruskom prirodnom plinu za dvije trećine do kraja godine. Sjedinjene Države uvode zabranu uvoza ruske sirove nafte. Američki Kongres odobrio je 13,6 milijardi dolara za Ukrajinu, podijeljeno između pomoći za izbjeglice i vojsku. Broj ukrajinskih izbjeglica sada doseže dva milijuna.
13. ožujka
Rusija se fokusira na zapad i ispaljuje 30 krstarećih projektila na vojnu bazu za obuku u Javorivu, 25 kilometara od poljske granice, te je poginulo 35 ljudi.
16. ožujka
Rusija bombardira kazalište u Mariupolju, te je ubijeno najmanje 300 civila koji su se tamo sklonili.
25. ožujka - 29. ožujka
Rusija se ponovno fokusira na istok i kontrolu pokrajina Luhansk i Doneck. Zelenski govori ruskim novinarima u videopozivu da je spreman razmotriti geopolitičku neutralnost Ukrajine i kompromis o statusu istočnog Donbasa. Ruski i ukrajinski pregovarači sastaju se 29. ožujka u Istanbulu i Ukrajina iznosi detaljan plan o neutralnosti.
2. travnja - 8. travnja
Otkriven je genocid u Buči. Kako su se ruske trupe povukle iz grada sjeverozapadno od Kijeva, na ulicama su pronađeni deseci leševa. Biden poziva da se Putinu sudi pred sudom za ratne zločine. Svjedočenja iz Buče potvrđuju da su ruski vojnici mučili stanovništvo. 8. travnja forenzičari počinju ekshumirati tijela u masovnim grobnicama u Buči.
Kao dio petog kruga sankcija EU zabranjuje uvoz ruske drvne građe, cementa, ugljena te izvoz u Rusiju mlaznog goriva te osjetljivih tehnologija i softvera.
8. travnja
U ruskom raketiranju željezničkog kolodvora u Kramatorsku 8. travnja poginulo je najmanje 50 civila, a ranjeno stotinu. Većina njih, uključujući ženu i djecu, pokušala se evakuirati na sigurno. Ova katastrofa označava zaokret Moskve prema istoku u novoj ofenzivi za zauzimanje regija Doneck i Luhansk.
14. travnja
Ukrajina potapa vodeći brod ruske crnomorske flote Moskvu pogodivši ga dvjema raketama Neptun.
4. svibnja
Ukrajinska i ruska izvješća govore da je ukrajinska protuofenziva sjeverno i istočno od Harkiva odbacila ruske trupe 40 km od grada, u prvom značajnom ukrajinskom uspjehu od pobjede u bici za Kijev. Europska komisija otkriva šesti krug sankcija koji uključuje potpunu zabranu uvoza svih oblika ruske nafte koja stupa na snagu do kraja godine.
17. svibnja
Okupacija Mariupolja započela je 24. veljače, a najveće borbe završile su 16. svibnja nakon što se pukovnija Azov predala u tvornici željeza i čelika Azovstal. Putin je već 21. travnja proglasio pobjedu u bici za Mariupolj iako je 2500 ukrajinskih marinaca ostalo zabarikadirano u čeličani. Humanitarna kriza i neprestano bombardiranje odnijelo je 25.000 života civila i uništilo 95 posto grada.
19. svibnja
Američki kongres odobrio je paket pomoći od 40 milijardi dolara za Ukrajinu, znatno više od 33 milijarde dolara koje je Biden prvobitno tražio, od čega je otprilike polovica namijenjena vojnoj pomoći i opskrbi.
27. svibnja
Ruske snage napreduju prema Sjeverodonecku iz tri različita smjera i započinju izravne napade na izgrađene dijelove grada na sjeveru, preuzimajući kontrolu nad hotelom Mir.
28. svibnja
Ukrajina pokreće protuofenzivu u Hersonu i dovodi ruske snage u nepovoljan obrambeni položaj nanoseći im teške gubitke. Biden 30. svibnja odlučuje poslati rakete dalekog dometa kako bi omogućio preciznije topničke napade.
15. lipnja
Rusija smanjuje isporuke plina Europi kroz plinovod Sjeverni tok 1 na 40 posto kapaciteta.
24. lipnja
EU službeno poziva Ukrajinu i Moldaviju da postanu zemlje kandidatkinje za članstvo u EU.
20. srpnja
U intervjuu za ruske novine Ria novosti ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je Rusija odstupila od svog službenog cilja okupacije dviju istočnih regija Luhanska i Donecka rekavši da je Zaporižje i Herson na jugu također važno zauzeti.
22. srpnja
Rusija i Ukrajina uz posredovanje Turske i Ujedinjenih naroda postižu dogovor o deblokadi zaliha žitarica u ukrajinskim crnomorskim lukama, što je okončalo zastoj koji je ugrožavao globalnu opskrbu hranom.
29. srpnja
Projektil je pogodio zatvor u istočnom gradu Olenivki, koji je pod ruskom kontrolom, gdje su bili držani ukrajinski vojnici zarobljeni u Mariupolju, te su najmanje 53 osobe poginule. Ukrajina i Rusija međusobno se okrivljuju za napad.
6. rujna
Oružane snage Ukrajine iznenadno su započele oslobađanje ukrajinskog teritorija u Harkivskoj oblasti, većinski okupiranog od Rusije u prvim danima invazije. Ofenzivne operacije već su pokrenute početkom svibnja oko gradova Izjum i Harkiv.
Tijekom ofenzive Ukrajina je povratila više 500 naselja i više od 8000 četvornih kilometara. 9. rujna ruska administracija naredila je evakuaciju u Rusiju stanovništva iz Izjuma, Kupjanska i Velikog Burluka. Brzo napredovanje pripisuje se raketama dalekog dometa sustava HIMARS isporučenog sa Zapada, što je omogućilo da Ukrajina u šest dana nadjača Rusiju.
Zelenski podiže ukrajinsku zastavu u Izjumu 10. rujna. Ovo označava veliku stratešku pobjedu za Kijev i tjera Putina da najavi "djelomičnu mobilizaciju" od 300.000 vojnika za borbu u Ukrajini, što je izazvalo masovni bijeg Rusa u susjednu Gruziju i Kazahstan.
23. rujna
Regije pod ruskom okupacije održale su referendume za pripajanje Rusiji. Biden i njemački kancelar Olaf Scholz nazvali su ih lažnima. U Izjumu je završena ekshumacija 436 tijela iz masovne grobnice, na nekima su ustanovljeni tragovi mučenja.
27. rujna
Objavljeni su rezultati referenduma na teritorijima pod ruskom okupacijom, a svi su bili za pripajanje Rusiji, Donjeck 99,23%, Lugansk 98,42%, Herson 87,05% i Zaporožje 93,11%.
30. rujna
Rusija je objavila aneksiju četiriju ukrajinskih regija unatoč međunarodnoj osudi tog poteza i ruskom gubitku položaja u nekim od tih regija.
8. listopada
Velika eksplozija srušila je dio mosta koji povezuje Rusiju i Krim, a koji je služio kao glavna opskrbna ruta za snage Moskve koje se bore u Ukrajini. Eksplozija se događa dan poslije Putinova rođendana. Kijev ne preuzima odgovornost za eksploziju iako Rusija ukazuje na "ukrajinski teror".
Gubitak za Rusiju znači početak bombardiranja energetske infrastrukture Ukrajine, što prekida struju i grijanje uoči zime. Rat i inflacija guraju još četiri milijuna djece u siromaštvo, navodi se u listopadskom izvješću UNICEF-a.
11. studenoga
Ukrajinske trupe ulijeću u Herson. Južni lučki grad, nekada dom za 250.000 ljudi, bio je među prvima što su pali u ruke ruskih snaga u prvim danima rata. Veselje vlada Ukrajinom, ali dužnosnici upozoravaju na humanitarnu katastrofu u ruševinama.
5. prosinca
Ruska vojska izjavila je da se Ukrajina koristila bespilotnim letjelicama kako bi gađala dvije baze za bombardere dugog dometa duboko unutar ruskog teritorija. Još jedan napad odvija se kasnije tijekom mjeseca.
21. prosinca
Zelenski posjećuje Sjedinjene Američke Države na svom prvom putovanju u inozemstvo od početka rata, sastaje se s predsjednikom Bidenom kako bi osigurao sustav protuzračne obrane Patriot i drugo oružje te se obraća Kongresu.
1. siječnja
U samo nekoliko trenutaka u Novoj godini deseci novomobiliziranih ruskih vojnika ubijeni su u ukrajinskom raketnom napadu na grad Makijevku. Rusko ministarstvo obrane reklo je da je ubijeno 89 vojnika, a ukrajinski su dužnosnici tvrdili da se radi o stotinama žrtava.
12. siječnja
Nakon mjeseci žestokih borbi Rusija je 12. siječnja proglasila zauzimanje grada Soledara, a Kijev je to priznao tek nekoliko dana poslije. Moskva također vodi ofenzivu kako bi zauzela ukrajinsko uporište Bahmut.
14. siječnja
Rusija pokreće još jedan val napada na ukrajinska energetska postrojenja, ruski projektili pogađaju stambenu zgradu u gradu Dnipru ubivši pritom 45 ljudi.
10. veljače
Sedamnaest ruskih projektila pogodilo je Zaporižje u sat vremena. Druge rakete pogodile su regije Harkiv, Dnjepropetrovsk i Hmeljnicki ciljajući električnu mrežu. Ukrajinska vlada tvrdila je da je oborila 61 krstareću raketu od 71 koju su ruske snage ispalile na ukrajinske ciljeve.
Moldavija je tvrdila da su dvije rakete lansirane iz Crnog mora ušle u moldavski zračni prostor. 35 zemalja zatražilo je da se Rusiji i Bjelorusiji zabrani sudjelovanje na Olimpijskim igrama u Parizu 2024.
20. veljače
Joe Biden posjetio je Kijev, gdje je ponovio da će SAD nastaviti podržavati Ukrajinu koliko god to bude potrebno.