Dok svijet bruji o ratovima, prosvjedima i globalnim potresima, u Pekingu se odvija jedna od najvećih čistki u suvremenoj kineskoj vojsci, piše New York Times.
Smjena generala Zhanga Youxije, donedavnog potpredsjednika Središnje vojne komisije, tijela koje upravlja Narodnooslobodilačkom vojskom Kine, tek je vrh sante leda.
Prema analizi washingtonskog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), u posljednje četiri godine smijenjeno je, pritvoreno ili je jednostavno nestalo iz javnosti oko stotinu generala i general‑pukovnika, dakle, ljudi iz samog vrha zapovjednog lanca.
Među njima su zapovjednici zaduženi za operacije prema Tajvanu, čelnici ključnih vojnih odjela i osobni vojni pomoćnici predsjednika Xi Jinpinga.
Čak je i Zhang Youxia, nekoć drugi najmoćniji čovjek kineske vojske, uklonjen bez detaljnog objašnjenja.
Xi je smijenio najvišeg generala. Ekspertica za Kinu objašnjava što se odvija iza kulisa
Pogođena polovica najvišeg vodstva
Razmjeri su takvi da je, prema procjenama istraživača, pogođena gotovo polovica najvišeg vojnog vodstva. Samo prošle godine uklonjeno je više od 60 visokih časnika, a trend se nastavio i ove. Mnoge ključne pozicije ostale su upražnjene, a proces imenovanja novih ljudi ide sporo i pod pojačanim nadzorom.
Analitičari upozoravaju da takva čistka ne može proći bez posljedica. U kratkom roku, tvrde, Kini bi bilo iznimno teško pokrenuti veliku vojnu operaciju protiv Tajvana, teritorija koji Peking smatra svojim.
Problem nije samo u brojkama, nego i u kombinaciji lojalnosti i stručnosti. Xi traži oboje - apsolutnu političku odanost i visoku profesionalnu kompetenciju, a takvih je kadrova, nakon masovnih smjena, sve manje.
Zhang Youxia bio je simbol jedne generacije. Ratni veteran iz sukoba s Vijetnamom 1979., dio kruga takozvanih ‘crvenih prinčeva‘, djece revolucionara koji su stvarali Narodnu Republiku, smatran je čovjekom od povjerenja. Upravo zato njegova smjena izaziva dodatne sumnje da se ne radi samo o borbi protiv korupcije, nego i o političkom obračunu unutar vrha Partije.
Raste netransparentnost
Novinarka i dugogodišnja poznavateljica Kine Zorana Baković upozorava da usporedbe sa staljinističkim čistkama nisu precizne, ali dodaje da razina netransparentnosti u Kini raste. Vojska je u toj priči ključna jer u kineskom sustavu ne pripada državi, nego Komunističkoj partiji, a njezin vrhovni zapovjednik je upravo Xi.
Peking zna kako izazvati SAD, ali za odluku o Tajvanu oružje nije ključno
Paradoks je u tome što Narodnooslobodilačka vojska danas na papiru djeluje impresivno: više od dva milijuna aktivnih pripadnika, proračun od oko 300 milijardi dolara godišnje, ubrzana modernizacija, hipersonično oružje, novi nosači zrakoplova i rastući nuklearni arsenal. No, brojke ne znače nužno i spremnost za rat.
Xi je postavio 2027. godinu, stotu obljetnicu osnutka vojske, kao rok do kojeg bi Kina trebala biti sposobna voditi i dobiti ‘ozbiljan rat‘.
Ipak, većina analitičara ne vjeruje da to automatski znači napad na Tajvan. Procjene eventualnog neuspjeha bile bi, kako kaže Baković, katastrofalne za samu Kinu, a vojni vrh još od 1979. zazire od avantura bez jasne garancije uspjeha.
Korupcija na najvišoj razini
U pozadini svega stoji korupcija. Od dolaska Xija na vlast smijenjeno je više od 110 generala, a priče o razmjerima bogaćenja postale su gotovo legendarne. Sustav u kojem je vojsci desetljećima dopuštano, pa i poticano, sudjelovanje u poslovima i polulegalnim aktivnostima stvorio je mrežu interesa iz koje je teško izaći čistih ruku. Upravo to Xiju daje snažan alat kontrole: malo tko na vrhu ima potpuno neokaljan dosje.
Smjena jednog od najmoćnijih Kineza sve je potpuno šokirala: ‘Vođa pati od ekstremne paranoje‘
Zato današnje čistke imaju dvostruku funkciju. S jedne strane trebale bi ojačati disciplinu i borbenu spremnost. S druge učvršćuju političku lojalnost vrha vojske prema jednom čovjeku. No cijena takve strategije mogla bi biti operativna slabost u trenutku kada Kina želi projicirati snagu.
U konačnici, pitanje nije samo tko je sljedeći na redu, nego i može li vojska koja prolazi kroz najdublju unutarnju turbulenciju u desetljećima istodobno biti spremna za najveće geopolitičke izazove. Xi želi silu koja će biti i moderna i bespogovorno odana. Ostaje vidjeti može li dobiti oboje, zaključuje NYT.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....