Xi je smijenio najvišeg generala. Ekspertica za Kinu objašnjava što se odvija iza kulisa

Ova godina brzo nas je navikla na neočekivane i dramatične događaje. Američka akcija uhićenja Madura, Trumpova prijetnja da će zauzeti Grenland, možda i najžešći prosvjedi koje je Iran vidio od uspostave Republike... A u blagoj sjeni svih ovih događaja, i smjena prvog kineskog generala.

Zhang Youxia bio je potpredsjednik Centralne vojne komisije, tijela koje upravlja kineskim oružanim snagama. Iznad njega je samo jedan čovjek - Xi Jinping. Osim Zhanga, pod istragom je i general Liu Zhenli, a u Centralnoj vojnoj komisiji, koja je dosad brojala do sedam članova, ostala su samo dva - predsjednik Xi i general Zhang Shengmin. Sve ostale pomele su takozvane antikorupcijske mjere.

Što ove čistke znače za Kinu, za kinesku vojsku i za Xija? Koji su pravi razlozi za sklanjanje generala? Koliko je korupcija doista veliki problem u kineskoj vojsci, kako je do nje došlo i koliko utječe na njezinu spremnost? Ovo su neka od pitanja koja smo u novoj epizodi podcasta Prva linija postavili Zorani Baković, novinarki Dela i jednoj od najvećih ekspertica za Kinu na ovim prostorima.

Cijeli razgovor možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Prva linija. Tekst s ključnim dijelovima emisije možete pročitati ispod.

Cijelu epizodu podcasta Prva linija pogledajte ispod

Na početku emisije pitali smo našu sugovornicu slaže li se s tezom iz novog broja The Economista u kojoj stoji da je među analitičarima opet u modi "pekingologija".

- Britanski mediji, posebno The Economist, svoje teze elegantno i lukavo uključe u termine koji podsjećaju na nešto što oni eksplicitno ne kažu. A eksplicitno bi se reklo da pekingologija aludira na kremljologiju, a s time se želi reći da ovo što Xi sada radi nalikuje na one čistke koje je nekad u SSSR-u provodio Staljin. S tim se ne bih složila. Poistovjećivanja i usporedbe između Xi Jinpinga i Staljina su naprosto netočne. Ne radi se o tome da je Xi bolji ili gori, on je naprosto nešto drugo. Ono s čim se slažem je to da ta pekingologija aludira na sve manju transparentnost koja je obilježje Xijeve vladavine, kaže Baković.

Politički obračun

Novinarka Dela dodaje da možemo nagađati kako ove zadnje čistke ukazuju na politički, strukturalni obračun koji se tiče samog uređenja Komunističke partije Kine, a samim tim i Narodne Republike Kine.

- U ovom slučaju ključan je general Zhang Youxia. On je bio prvi zamjenik predsjednika Centralne vojne komisije. To je partijsko tijelo koje upravlja vojskom, budući da vojska u Kini praktički pripada Komunističkoj partiji. Njezin komandant je Partija u cjelini, a konkretno Xi Jinping - on je predsjednik Centralne vojne komisije, a ujedno je prije par godina preuzeo i ulogu vrhovnog komandanta oružanih snaga. Zašto je još Zhang Youxia bitan? I on je došao na ovu poziciju nakon nekoliko čistki, a Xi ga je postavio zato što je odlučio da će vjerovati samo "crvenim prinčevima". To su djeca nekadašnjih revolucionara, ljudi koji su se izborili za Narodnu Republiku Kinu. Među tom djecom je i sam Xi, čiji je otac Xi Zhongxun bio istaknuti revolucionar i sudionik Dugog marša. I otac generala Zhang Youxie također se ubraja među te partijske revolucionare, napominje Baković.

Zhang Youxia i Vladimir Putin

Sergei Karpukhin/afp/profime/Sergei Karpukhin/afp/profime

- Osim toga, general Zhang Youxia je dio generacije starijih partijaca i vojnih zapovjednika koji su puno spremniji otvoreno reći ono što misle u odnosu na mlađe kadrove. Također, on je jedini u zapovjednom lancu Narodnooslobodilačke vojske Kine koji ima ratnog iskustva, a tu govorimo o ratu s Vijetnamom 1979. godine, u kojem se Kinezi nisu proslavili. Ovdje je bitno istaknuti da se on nije bojao reći da nije u redu da Xi dobije novi mandat na čelu Centralne vojne komisije, a prema mojim informacijama iz nekih krugova koji su pouzdaniji od europskih, to je zapravo srž ove situacije. Dakle, o suprotstavljanju jednog dijela visokih partijsko-vojnih kadrova koji kažu da bi za Kinu to bilo vrlo loše, zbog iskustva iz Kulturne revolucije i neograničene moći Mao Zedonga.

Ozbiljna sila

Baković objašnjava kako je u NR Kini vojska bila ta koja je vrlo često (barem od 1976. i uhićenja Četveročlane bande) stajala na strani reformi i kineskog otvaranja prema vanjskom svijetu.

- Vojska je zapravo stajala češće na progresivnim nego na konzervativnim pozicijama, ističe naša sugovornica.

A ta je vojska danas postala ozbiljna sila koja vjerojatno zaostaje samo za SAD-om. Dovoljno je tu vidjeti samo nekoliko činjenica - više od dva milijuna aktivnih članova, godišnji budžet od 314 milijardi dolara (za 2024., prema Institutu za mir iz Stockholma, u čemu zaostaju samo za Amerikancima), iznimno rapidnu modernizaciju i uvođenje modernih oružanih sustava u sve grane vojske (od hipersoničnih projektila do novih nosača aviona), a konačno i sve veći nuklearni arsenal koji sada broji najmanje 600 nuklearnih bojnih glava s tendencijom rasta prema barem 1000.

Zvuči moćno na papiru, ali neki analitičari spekuliraju da Xi smatra kako ta vojska još nije dovoljno spremna za veći konvencionalni rat.

- Xi Jinping je rekao u jednom govoru da očekuje od Narodnooslobodilačke vojske da bude u stanju do 2027. voditi ozbiljan rat u kojem će pobijediti. Zašto baš ta godina? To je stota obljetnica osnivanja Narodnooslobodilačke vojske, a stote obljetnice su u kineskoj numerologiji važna stvar. Tu se završava neki ciklus koji treba uroditi plodovima - jer ako za sto godina nismo izgradili vojsku koja je u stanju voditi ozbiljan rat i pobijediti - što smo onda radili tih sto godina?

Peking zna kako izazvati SAD, ali za odluku o Tajvanu oružje nije ključno

Baković ne smatra da to znači da će iduće godine NR Kina napasti Tajvan te dodaje da bi se to dogodilo samo u slučaju da Tajvan odluči proglasiti formalnu neovisnost i odcjepljenje od Kine.

- Treba imati na umu i da je još od intervencije u Vijetnamu 1979. vojni vrh odlučio da neće ulaziti ni u jednu intervenciju ako nije unaprijed dobro proračunato da će biti uspješna. A procjene neuspjelog pokušaja invazije na Tajvan su po cijelu Kinu toliko katastrofalne da će i Xi i vojni stratezi dobro promisliti hoće li uopće ići u to. A kako se čini, ta vojna intervencija ni neće biti nužna jer se i sam Tajvan sve više raslojava, Kuomintang je slao delegaciju u Peking, a u tajvansku politiku vraća se ideja o integraciji - ekonomskoj i tržišnoj, ali Kini je i to dovoljno u ovom trenutku. No, ključno je u tome da Xija i dalje muči pitanje može li njegova vojska ući u intervenciju koja je od egzistencijalnog, strateškog interesa NR Kine.

Korupcija

A možda i ključni razlog sumnji u spremnost kineske vojske leži u jednom terminu - korupciji. Kako govori Baković, riječ je o sustavu koji postoji u detaljima i koji je smišljeno upleten u strukturu Narodnooslobodilačke vojske tako da na najvišim pozicijama gotovo nitko ne može biti nekorumpiran.

A do koje mjere je korupcija premrežila kinesku vojsku, pokazuje podatak da je od početka Xijeva mandata smijenjeno najmanje 110 generala i stotine drugih visokih vojnih dužnosnika. O nižim ešalonima da i ne govorimo.

- Ima tu priča o jednom generalu u čijoj su kući pronašli blago za koje je bilo potrebno 16 kontejnera/kamiona da ga prevezu. Tu je bila doslovno tona novca (1000 kg u novčanicama), bilo je zlata, žada, dragog kamenja... Do takvog sustava, u kojem su moguće te razine korupcije, došlo je 1979. godine kada se pokazalo da vojska ne može pobijediti ni Vijetnam, koji je izašao iz teškog rata sa SAD-om. Deng Xiaoping tada je pokrenuo modernizaciju u kojoj je prvo smanjen broj vojnika za najmanje milijun ljudi (a tada ih je bilo više od tri milijuna). Zauzvrat je vojsci Deng nešto trebao dati, a to je prije svega bio biznis. Za početak da sami kupuju i nabavljaju vojnu opremu, ali ne samo to - dali su im se i luksuzni hoteli u Pekingu, vojska postaje vlasnik ilegalnih bordela i tako dalje, govori Baković i nastavlja:

- Taj rapidni kineski razvoj legitimizirao je niz polukriminalnih radnji, a dobar dio njih radila je vojska. Oni nisu to dobili tek kao privilegij, nego i kao zadatak. Korupcija tada nije bila samo prilika - ona je bila nešto što se radi. Ako niste htjeli sudjelovati, dobili ste upozorenje da se brzo prilagodite ostalima. Taj sustav imao je višestruku namjenu: prvo, umirenje vojnog vrha zbog reorganizacije u kojoj su mnogi ispali gubitnici. S druge strane, poslužio je kao dobar konac u igri u kojoj ih netko povlači iza kulisa. Budući da Xi Jinping zna tko se čime bavi, može uvjetovati da svatko bude poslušan jer nitko nije čistog dosjea.

Kome vjerovati?

Baković ističe kako je dodatni problem Xija taj da si mora postaviti pitanje u koga ima povjerenja da vojsku organizira na način da bude učinkovita i moderna.

- Ako prodaju nekome vojne tajne, čega isto ima, onda su odani američkoj banci u kojoj čuvaju imovinu. Drugi mu je problem ako se generali ne slažu s potezima koje kao vrhovni zapovjednik provodi zbog svoje političke agende, a ta agenda je u sukobu s njihovim uvjerenjem. Tu sad dolazi do prekrajanja odnosa u vrhu kineske vojske, što je vrlo složen proces.

Gospođa Baković ističe da je dodatni problem kineske vojske njezin moral i motiviranost, naročito kod ovih nižih vojnika, ročnika.

- Svaki Kinez je obavezan služiti vojsku, ali kako za to nema potrebe niti mogućnosti, onda se od tih obveznika odabiru dragovoljci koji je žele služiti. To su ljudi koji moraju zadovoljiti stroge liječničke preglede pa onda služe vojni rok od godinu i pol dana. U cijeloj vojsci ima svega, od ročnika do zapovjednika, ali problem s moralom je najveći među ovima koji je moraju služiti, među najnižim kadrom, ističe naša sugovornica.

‘Xi nema nasljednika. To je opasno‘

Baković naglašava da dodatni problem pokazuje činjenica da Xi Jinping još nije odabrao očitog nasljednika, što znači da nema povjerenja ni u koga i da odluke donosi sam. To pak vodi do mogućnosti da donese i pogrešne odluke budući da nema efektivnog mehanizma korekcije, dodaje.

Novinarka Dela na kraju ističe kako se i vojska uklopila u opću zamjenu ideologija u Kini u kojoj Partija više ne naglašava marksizam i lenjinizam, nego narodu obećava da će živjeti u najmoćnijoj državi na svijetu. Što znači da će i vojska, u obećanju Partije, biti tehnološki najmoćnija na svijetu.

- Xi je čistkama u ovom trenutku vojsku oslabio, a sebe učinio jačim. No, u srednjem roku će se vojska konsolidirati i ojačati, zaključuje.

Prethodne epizode podcasta Prva linija možete pogledati OVDJE.