U pretposljednjoj svojoj katehezi uz nedjeljnu podnevnu molitvu Anđelova pozdravljenja (posljednja će biti u sljedeću nedjelju, istodobno s talijanskim parlamentarnim izborima) papa Benedikt XVI zadržao se na duhovnom značenju Korizme i na iskušenjima kojima je Sotona napastovao Krista. Vrag ne nudi zlo, nego lažno dobro, kaže Papa, kako bi Bog pao u drugi plan i postao čovjeku nevažan.
Ravasi navodni favorit
Nakon apostolskog blagoslova iz mnogih su se grla na punome Trgu Sv. Petra prolomile ovacije Papi , koji je nekoliko puta rekao: “Hvala”, te bez zaustavljanja nastavio čitati pozdrave okupljenim hodočasnicima na francuskome, engleskome (na kojemu je zahvalio i na molitvama za Papu ovih dana), njemačkome (također zahvalivši na mnogim dokazima privrženosti), španjolskome (zamolivši da mole za njega i sljedećeg papu), poljskome (zahvalivši na molitvenoj podršci), te talijanskome (osobito zahvaljujući na bliskosti).
Papa i Kurija povukli su se jučer popodne na redovite korizmene duhovne vježbe, koje predvodi kardinal Gianfranco Ravasi (70), predsjednik Papinskog vijeća za kulturu. Vođenje duhovnih vježbi zna biti dobar način predstavljanja “kandidata” Kuriji - Pavao VI je u tu svrhu pozvao čak iz Krakówa kardinala Karola Wojtylu.
U vatikanskim kuloarima prosuo se glas da je baš kardinal Ravasi favorit kardinala državnog tajnika Tarcisija Bertonea (koji će, kao kamerlengo Svete Rimske Crkve, voditi crkvene poslove od odricanja pape Benedikta XVI do izbora novog pape).
Scola Papin kandidat?
Taj glas može biti i “sapunanje daske”, jer bi to moglo značiti da će se protiv Ravasija orijentirati oni koji ne trpe Bertonea i koji ga smatraju glavnim krivcem krize pontifikata Benedikta XVI.
Tvrdilo se da je Bertone predlagao Papi da preklani umirovljenog nadbiskupa milanskoga Dionigija Tettamanzija naslijedi Ravasi, ali da je papa Ratzinger radije onamo s mletačke patrijaršijske stolice preselio kardinala Angela Scolu (71), što po nekima znači da je signalizirao da je Scola njegov kandidat.
U svakom slučaju, nakon Pija XII kardinali su uvijek za papu birali nekoga s pastoralnim iskustvom - a baš to je Benedikt XVI uskratio Ravasiju, vjerojatno najistaknutijem intelektualcu među kardinalima.